hrvatski

Izbor hibrida kukuruza za područje Istočne Hrvatske

Kukuruz je najrasprostranjeniji usjev na oranicama istočne Hrvatske i uzgaja se na blizu 40% njenih oranica. Istočna Hrvatska kao zemljopisni pojam obuhvaća njeno istočno, kontinentalno krilo i najizrazitija je nizinska regija u Republici Hrvatskoj. Prema staroj teritorijalnoj podjeli (do kraja 1992.g), to je prostor 14 bivših općina (Beli Manastir, Vukovar, Županja, Osijek, Đakovo, Vinkovci, Slaavonski Brod, Našice, Valpovo, Donji Miholjac, Slavonska Požega, Nova Gradiška, Orahovica i Podravska Slatina) ukupne površine 11080 km2 ili oko 20% državnog teritorija. Novim teritorijalnim ustrojstvom RH, ovaj prostor obuhvaća pet županija (Vukovarsko- Srijemska, Osječko-Baranjska, Požeško- Slavonska, Brodsko-Posavska i Virovitičko- Podravska) ukupne površine 12442 km2 ili oko 22% državnog teritorija. U skladu s ovim podjelama, usklađeno je i praćenje statističkih podataka. Materijal i metode rada Za analizu stanja na ovom prostoru, korišteni su podaci Državnog zavoda za statistiku Zagreb, koji su objavljeni u odgovarajućim publikacijama (Statistički godišnjaci do 1989. g i Statistički ljetopisi od 1990.g), kao i radovi nastali njihovom analizom (Kovačević i sur. 1994, 1995, Kovačević i Josipović 1995). Za sortiment kukuruza i njihova svojstva (npr. FAO grupa i preporuka za sklop kukuruza), korišteni su podaci iz kataloga, koji su izdali naši instituti (Poljoprivredni institut Osijek, Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja Zagreb), te dvije američke kompanije (Pioneer Hi-Breed International Inc. Des Moines, Iowa - zastupnik: tvrtka Pioneer sjeme d.o.o. Zagreb ; Dekalb Genetic Corporation, Dekalb, Illinois - zastupnik: Podravsko gospodarstvo d.o.o. Koprivnica). Na ove institucije otpada većina ponude sjemena kukuruza za prostor istočne Hrvatske. Kapaciteti oranica i svojstva tla istočne Hrvatske Na području pet županija istočne Hrvatske (oko 22% državnog teritorija) bilo je 1991.g (stanje s 31. svibnja) 607844 ha tla u kategoriji oranica i vrtova, {; ; to je predstavljalo 41% ukupnog kapaciteta ove kategorije tla (1465522 ha) u RH. Istočni dio regije (hrvatsko Podunavlje) je privremeno okupirano. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH, u dvije županije hrvatskog Podunavlja (Vukovarsko-Srijemska i Osječko- Baranjska) bilo je 1991.g 341613 ha tla u kategoriji oranica i vrtova. Dvije godine kasnije (podaci za slobodne dijelove ovih županija) ta površina je iznosila 160911 ha, {; ; to je za 53% manje od posljednjeg evidentiranog podatka za cjelokupno područje ovih županija. Drugim riječima, privremeno je okupirano oko 180000 ha oranica u ove dvije županije, što je oko 12% ukupnog kapaciteta ove kategorije tla u RH. Dodajmo i činjenicu da su to najplodnija tla Hrvatske. U prilog ovoj konstatciji idu podaci o prosječnim prinosima kukuruza i p{; ; enice (30-godi{; ; nji prosjeci: 1960-1989) za područje bivših općina Vukovar (prevladavaju černozemna tla i kambisol) i Podravska Slatina (prevladavaju lesivirana tla i pseudoglej). Prosječan prinos zrna kukuruza od 6.00 t/ha i p{; ; enice od 4.61 t/ha na području Vukovara bio je za 52%, odnosno 57% iznad državnog prosjeka u tom razdoblju. Za usporedbu, u bivšoj općini Podravska Slatina, prosječan prinos kukuruza 4.13 t/ha i pšenice 3.50 t/ha je za 31% manji (kukuruz), odnosno 24% manji (pšenica nego u bivšoj općini Vukovar, uz neznatne razlike u sortimentu, agrotehnici i vremenskim prilikama tijekom vegetacije (Kovačević i sur. 1994 ; Kovačević i Josipović 1995). Zastupljenost kukuruza na oranicama Kukuruz je najrasprostranjenija ratarska kultura na našim oranicama. Tako je u 10-godišnjem razdoblju (1980-1989.) požeta površina kukuruza u RH iznosila prosječno 506575 ha godišnje, što je predstavljalo 34% udjela na oranicama (pšenica: 311378 ha ili 21% udjela). Istočna Hrvatska (Slavonija i Baranja) značajno je agrarno područje. Iako ovaj prostor čini samo oko 20% državnog teritorija, u ovoj regiji se uzgaja oko 40% ukupne površine kukuruza, a ostvareni prinosi su iznad državnog prosjeka (4.68 t/ha u RH i 5.94 t/ha u regiji). U pet županija ove regije, godine 1991. Bilo je požeto ukupno 224739 ha (37% udjela na oranicama) kukuruza, što je predstavljalo 46% ukupne požete površine kukuruza u RH. Očekivana površina uzgoja kukuruza Na osnovu razlike između površine oranica u 1991.g i 1993.g u dvije županije hrvatskog Podunavlja, može se relativno precizno ustanoviti površina ove kategorije tla na privremeno okupiranom području (oko 180000 ha). Uz pretpostavku da se zadrži isti trend strukture sjetve na oranicama kao 1991. godine (37% udjela kukuruza), za očekivati je uzgoj kukuruza na približno 70000 ha na tom prostoru, odnosno oko 155000 ha u preostalom dijelu regije istočne Hrvatske. Izbor sortimenta i značajniji faktori prinosa kukuruza Ponuda sjemena kukuruza na našem tržištu je veća od potreba. S tim u vezi, stoji nam na raspolaganju vrlo dobra ponuda sjemena domaćih i inozemnih hibrida kukuruza. Većina tih hibrida dobro se uklapa u postojeće agroekološke uvjete, a visina prinosa u pojedinoj godini najvećim djelom ovisi o količini i rasporedu oborina tijekom vegetacije kukuruza. U pravilu, niži prinosi kukuruza ostvaruju se u sušnijim godinama, a osobito je nepovoljan nedostatak oborina u dva ljetna mjeseca (srpanj i kolovoz) i kombinacija s iznadprosječnim temperaturama zraka u tom razdoblju (Shaw 1988 ; Kovačević i sur. 1994). Smanjena ulaganja u agrotehniku (osobito smanjena potrošnja mineralnih gnojiva na jedinicu površine), može biti dodatni negativni faktor utjecaja na prinose kukuruza. Ovaj trend postoji u svim zemljama srednje i istočne Europe (Andres 1995). Prema podacima INA- Petrokemija Kutina, prosječna potrošnja aktivne tvari mineralnih gnojiva (N+P2O5+K2O) iznosila je 1994. godine u RH 141 kg/ha obradive površine. Istina, područje pet županija istočne Hrvatske ima veću potrošnju gnojiva po hektaru Tako je u 1990.g potrošeno u RH prosječno 151 kg aktivne tvari gnojiva (N+P2O5+K2O) po hektaru obradive površine, a u pet istočnohrvatskih županija 255 kg/ha. Pretpostavljamo da je sličan odnos zadržan i kasnijih godina. Za pretpostaviti je također da je potrošnja mineralnih gnojiva na jedinicu površine bila manja na okupiranom nego na slobodnom području istočnog dijela RH, a precizna procjena stanja mogla bi se ustanoviti odgovarajućim kemijskim analizama tla. Ponuda hibridnog sjemena kukuruza na hrvatskom tržištu Na našem tržištu nude se sjeme domaćih (Tab. 1 i 2) i inozemnih (Tab. 3 i 4) hibrida kukuruza. Sjemenska proizvodnja i dorada sjemena inozemnih hibrida kukuruza organizirana je u Hrvatskoj. Tablica 1. Hibridi Poljoprivrednog instituta Osijek HibridFAO grupaSklop*HibridFAO grupaSklop* Alpos OsSK 247 OsSK 361 OsSK 332 OsSK 377 OsSK 382 OsSK 412110 290 310 350 410 410 45090 75 70 70 65 70 67OsSK 413 OsSK 449 OsSK 552 OsSK 554 OsSK 644 OsSK 713410 450 590 510 650 71065 65 65 62 57 57 *preporučeni sklop (tisuće biljaka/ha) pri uzgoju za dobivanje zrna Tablica 2. Hibridi Instituta za oplemenjivanje i proizvodnju bilja Zagreb HibridFAO grupaSklop* HibridFAO grupaSklop* Bc 278 Bc 272 Podravec36 Bc 318 Bc 462 Bc 408E Jumbo 48 Bc 484B270 270 360 380 400 460 480 48065-75 75-85 70-80 60-70 60-65 60-65 55-60 65-70Bc 488B Bc 492 Bc 5982 Bc 566 Bc 592 Bc 678 Bc 6661 490 490 500 560 590 600 60055-65 60-65 60-65 60-65 60-65 55-60 55-60 *preporučeni sklop (tisuće biljaka/ha) pri uzgoju za dobivanje zrna Tablica 3. Hibridi tvrtke Pioneer HibridFAO grupaSklop*HibridFAO grupaSklop* Dea Helga Mirna Eva Stira Carla Marista Pannonia Florencia200 200 300 300 300 300 300 300 40075-85 80-85 65-70 60-65 65-70 65-70 65-70 65-70 60-65Stefania Chiara Pura Colomba Volga Palma Randa Natalia Rafaela400 400 400 400 500 500 500 500 50065-70 60-65 50- 55 50-60 65-70 55-65 60-65 55-65 50-60 *preporučeni sklop (tisuće biljaka/ha) pri uzgoju za dobivanje zrna Tablica 4. Hibridi tvrtke Dekalb HibridFAO grupaSklop*HibridFAO grupaSklop* DK 250 DK 371 DK 462280 330 41085 75 70DK 485 DK 524 DK 591420 460 58075 65 60 *preporučeni sklop (tisuće biljaka/ha) pri uzgoju za dobivanje zrna Rajonizacija hibrida kukuruza za područje istočne Hrvatske Slika 1:Preporučena maksimalna FAO grupa (uzgoj za zrelo zrno) kukuruza za pojedina područja istočne Hrvatske (Radić 1979) Važno pravilo pri izboru hibrida kukuruza glede dužine vegetacije jeste da u normalnoj godini uspije doći u fazu prikladnu za planirano korištenje (zrelo zrno, silaža). S tim u vezi, vegetacija se mora uklopiti u dio godine bez mraza. Prema dugogodišnjem praćenju meteoroloških podataka za Osijek, razdoblje bez mraza može se planirati s 90% sigurnosti od 25. travnja do 10. listopada (Radi}; ; i sur.1979). To znači da jednom u deset godina to razdoblje može biti i kraće. Rajonizaciju kukuruza za područje istočne Hrvatske (uzgoj za zrelo zrno) predložio je Radić (slika 1): maksimalna FAO grupa za uzgoj na krajnjem istoku regije jeste FAO 700, a za preostali istočni dio regije FAO 600, dok je u zapadnom nizinskom području regije to FAO grupa 500, a u brdskom području regije FAO 400 i FAO 300. U zapadnoj Hrvatskoj preporučuje se uzgajati hibride(uzgoj za zrelo zrno) do maksimalne FAO grupe 500, odnosno 400. Literatura Andres E. (1995): Results and trends of fertilizer use in Europe (referat na 31. Savjetovanju agronoma RH, Pula, veljača 1995.g). Poljoprivredne aktualnosti (u tisku). Dekalb Plant Genetics (1995): Katalog Dekalb- hibrida kukuruza. Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. (1996): Katalog Bc- hibrida kukuruza. Kovačević V., Josipović M. (1995): Winter wheat (Triticum aestivum) yield variations in Croatia from 1960 to 1994. Fragmenta Agronomica 2 (46) 28-29, Pulawy, Poland. Kovačević V., Josipović M., Grgić D. (1994): Pregled rezultata proizvodnje kukuruza u Slavoniji i Baranji (1960-1989.g). Poljoprivredne aktualnosti 30 1-2)141-151. Pioneer sjeme d.o.o. (1995): Katalog Pioneer- hibrida kukuruza. Poljoprivredni institut Osijek (1996): Katalog Os-hibrida kukuruza Radić Lj. i sur. (1979): Analiza svojstava značajnih za kreiranje I proizvodnju hibrida. Informacije o radu na kukuruzu 1979. godine. Poljoprivredni institut Osijek, str. 155-160. Shaw R. W. (1988): Climate requirement. In: Corn and corn improvement - Agronomy monographyy No 18. ASA-CSSA-SSSA Madison, Wisconsin, USA, p. 609-638. Statistički godišnjaci (ljetopisi), Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske Zagreb. Statistički ljetopis hrvatskih županija (1993), Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske Zagreb.

kukuruz ; hibridi ; istočna Hrvatska

nije evidentirano