hrvatski

Hidrauličko modelsko istraživanje zajedničkog rada podmorskih ispusta otpadnih voda grada Splita

Ova studija je nastavak istraživanja na fizikainom modelu širenja efluenta na podmorskim ispustima grada Splita u okviru projekta Eko - Kaštelanski zaljev. Na prvom fizikalnom modelu obradenom u izvještaju" Podmorski ispust otpadnih voda Stobrec - Bracki kanal" [1] je ispitivan utjecaj projektom predvidenog podmorskog ispusta u Stobrecu te je provjeravana njegova projektom predvidena duljina. Uovom radu je model proširen tako da obuhvaca i ulaz u Kaštelanski zaljev i dio obale Ciova. U model su ugradena i cetiri podmorska ispusta ; Grljevac, Stobrec, Duilovo i Katalinica brig. Doradena je i metoda mjerenja trasera. Šire podrucje Splita koje obuhvaca gradove Split, Solin, Kaštela i Trogir se u posljednjih 50 godina intenzivno razvijalo i urbaniziralo. Izgradnja i širenje kanalizacijskog sustava na tom prostoru nije bilo radeno sistematski pa se postojeca kanalizacija sastoji od veceg broja samostalnih podsustava koji skupljaju vodu s odredenog podrucja i disponiraju je u more bez procišcavanja. Iz tog razloga na obalnom pojasu duljine oko 30 km postoji više od stotinu manjih ili vecih ispusta [2]. Procjenjuje se da je trenutno ukupna kolicina otpadnih voda na podrucju gradova Splita, Solina, Kaštela i Trogira oko 30_106m3od cega oko 40 % dospijeva u Bracki i Splitski kanal a oko 60% u Kaštelanski zaljev [2]. U okviru projekta EKO-Kaštelanski zaljev predvida se uredenje i dogradnja postojeceg kanalizacionog sustava šireg podrucja grada Splita te potpuno eliminiranje ispusta otpadnih voda u Kaštelanski zaljev. Dugorocnu zaštitu Brackog i Splitskog kanala, treba postici primjenom sljedecih mjera [2]: -ispuštanjemotpadnihvodadugimpodmorskimispustima, -odgovarajucim procišcavanjem otpadnih voda prije ispuštanja u more, -predhodnim procišcavanjem svih industrijskih otpadnih voda prije njihova ispuštanja u gradski kanalizacijski sustav, - eliminacijom svih sadašnjih nekontroliranih ispusta i - odgovarajucim procišcavanjem oborinskih i preljevnih voda iz postojeceg mješovitog sustava. Isti autori napominju da je asimilativni kapacitet Brackog i Splitskog kanala koji su recipienti otpadnih voda još uvijek velik i omogucava da se otpadna voda bez biološkog procišcavanja može ispuštati u otvoreno more putem dugih podmorsdkih ispusta. Cilj ovog rada je da se provjeri da li oblak efluenta ispusten iz novoprojektiranih i postojecih podmorskih ispusta ugrožava kvalitetu vode u priobalnoj zoni. Ispitano je kretanje zagadenja pri samostalnom i zajednickom radu svih ispusta, kao i moguci utjecaj na kvalitetu mora u široj okolici Splita, Kaštelanskog zaljeva, Brackog kanala te otoka Ciova. Na modelu je ispitana mogucnost pronalaženja optimahog položaja i dužine buduceg ispusta Duilovo. Takoder su odredeni rubni uvjeti (slika strujanja, kretanje zagadenja), koji ce biti temeljni podaci za izradu hidraulickog modela buduceg ispusta Ciovo.

Hidrauličko modelsko istraživanje; rad podmorskih ispusta; otpadne vode grada Splita

nije evidentirano