hrvatski

Smjernice-preporuke za projektiranje vjetrobrana

Jaki i olujni vjetrovi oduvijek su prisutni u našim krajevima. Iako se oluje povremeno javljaju i u unutrašnjosti, podrucje obale i otoka posebno je izloženo olujnim udarima bure s Velebita i juga s mora. Nekoc je vjetar uglavnom ometao plovidbu, no danas sve više utjece i na željeznicki te cestovni promet. Prisutnost kamenih zidova uz stare prometnice ukazuju da problemi s vjetrom niti u prošlosti nisu bili nepoznanica. Izgradnjom širokih prometnica (autocesta) i mostova velikih raspona, problemi vezani uz sigurnost prometa se intenziviraju. Dionice novoizgradenih prometnica (Autocesta Al od SV.Roka do Posedarja) i mostovi (Krcki, Maslenicki, Paški, ..) se zbog jake bure ucestalo zatvaraju za promet. Da bi se povecala sigurnost prometa se pojedine prometnice kao i dionice željeznickih pruga štite sa vjetrobranima. Dosad korišteni vjetrobrani u hrvatskoj se sastoje od pune stijene (kameni zidovi, betonske ploce unutar celicnih I profila, ..) i cesto se mogu vidjeti u podvelibitskom podrucju kao i u Lici. Povecavanjem gabarita prometnica više nije moguce raditi takovu zaštitu te je potrebno poceti projektirati i graditi laganije i po mogucnosti perforirane vjetrobrane. U svijetu se veliki objekti štite vjetrobranima (npr. Viadukt Milleau u Francuskoj, viadukt Crni kal u Sloveniji, ..). Kako bi se olakšalo projektiranje zaštite od vjetra na postojecim i buducim velikim objektima, izradene su ove smjernice koje bi trebale poslužiti projektantima da u fazi izrade idejnog i glavnog projekta predvide potrebu izgradnje zaštite prometa od vjetra te da na osnovu tih podataka predvide oblik i dimenzije vjetrobrana. Ovaj prirucnik je koncipiran tako da su u prvom poglavlju objašnjeni neki pojmovi vezani za strujanje fluida te za meteorološke prilike. U nastavku je opisano djelovanje vjetra na vozilo te su dane preporuke za odredivanje dopuštenih brzina vjetra pri kojima se smije odvijati promet. Nastavno je priložena jednadžba kojom se definira ekvilalentna brzina vjetra na voznim trakama nakon izgradnje vjetrobrana sa uzimanjem u obzir naletnog kuta vjetra. U radu su takoder opisani tipovi vjetrobrana. Na kraju (u prilogu) je dan prikaz pojedinih vjetrobrana te njihove ucinkovitosti. Koliko je autorima ovog rada poznato, u Europi ( a i šire) ne postoje norme niti smjernice za projektiranje zaštite prometa od djelovanja vjetra. Zbog specificnosti ovog problema, svjesni smo da su smjernice prva iteracija u projektiranju te smatramo da ce ih na osnovu iskustva trebati mjenjati i nadopunjavati. U tom smislu su svi konstruktivni prijedlozi dobrodošli. Projekni zadatak je stvaranje smjernica za projektiranje zaštite prometa od djelovanja olujnih vjetrova. Ukupna zaštita od vjetra se može podijeliti na zaštitu na samoj prometnici, te na zaštitu u širem podrucju. Cilj prvo navedene je lokalno smanjenje brzine vjetra na voznim trakama. S tom se namjerom u svijetu, a u zadnje vrijeme i kod nas, provode istraživanja s ciljem pronalaženja konstrukcija što povoljnijih karakteristika. Osim primarnog tipa zaštite u užem podrucju, moguca je i zaštita šireg podrucja. Tu se prvenstveno misli na pošumljavanja, ali se mogu raditi i umjetni brežuljci (deponije gradevnog materijala), a postoje i ideje o izgradnji vjetrenjaca, cija bi upotreba predstavljala korist u više aspekata.

Projektiranje; vjetrobrani

nije evidentirano