hrvatski

Model propagacije poplavnog vala u slučaju loma brane Lipovečka gradna

Pri pojavi velikih voda Gradne uslijed izraženih kišnih epizoda ili zbog naglog topljenja snijega, dolazi do izlijevanja voda iz korita vodotoka i do znacajnih šteta na nizvodnom ravnicarskom dijelu sliva u kojem je smješten grad Samobor kroz ciji centar prolazi Gradna. Dosadašnji radovi na zaštiti od velikih voda i uredenju korita uglavnom su se svodili na izgradnju protuerozijskih stepenica i utvrdivanje obala na najkriticnijim mjestima. Postojece korito vodotoka Gradna ne prihvaca protoku 100 godišnje velike vode koja je mjerodavna za dimenzioniranje sustava obrane od poplave na tom podrucju. Stoga je potreban drugaciji pristup zaštiti od velikih voda na slivu vodotoka Gradna i to tako da se reduciraju maksimalne protoke i istovremeno smanji kolicina vucenog nanosa iz gornjeg dijela sliva. U tu svrhu je predvidena izgradnja cetiri retencije na slivu cime ce se smanjiti maksimalni protok vodotoka Gradna kroz Samobor na oko 40 m3/s pri pojavi 100- godišnjeg vodnog vala. U okviru pripremnih radnji za izgradnju retencije Lipovecka Gradna izraden je idejni projekt brane i retencije Lipovecka Gradna (Geokon, 2007) te se u ovom elaboratu koriste podacima iz navedenog idejnog projekta. Velike brane zadržavaju vrlo velike kolicine vode koje mogu, u slucaju naglog rušenja ili prelijevanja, izazvati formiranje poplavnog vala velike razorne moci te ugroziti stanovništvo i izgradene objekte nizvodno od brane. Na osnovu podataka Ujedinjenih Naroda je u periodu od 1963 do 1992 god. od poplava poginulo više ljudi nego od bilo koje druge prirodne katastrofe. Iz tog razloga je nužno definirati hidraulicke parametre poplavnog vala koji može nastati u slucaju loma brane kako bi se mogle ocijeniti moguce štete. U ovom radu je prikazan proracunom propagacije poplavnog vala nastalog lomom brane retencije Lipovecka Gradna. Retencija je dimenzionirana za zadržavanje 100-godišnjeg velikog vodnog vala uz ispuštanje kroz temeljni ispust kolicina vode koju nizvodno korito može prihvatiti. Preljev je dimenzioniran na 1000 godišnju vodu. Lom brane može nastati kao posljedica necjelovitih istražnih radova kako u odnosu na obuhvacena strucna podrucja, tako i u odnosu na njihov opseg i interpretaciju, propusta prilikom projektiranja i gradenja brane, prvog punjenja akumulacijskog jezera odnosno retencije, nedostatnog monitoringa tijekom eksploatacije gradevine, nedovoljnog održavanja brane, nasipa i evakuacijskih gradevina, te nestrucnog rukovanja evakuacijskim gradevinama tijekom nailaska i evakuacije poplavnih valova. U Republici Hrvatskoj je na snazi Uputstvo o izradi dokumentacije za odredivanje posljedica uslijed iznenadnog rušenja ili prelijevanja velikih brana iz 1975. god. U meduvremenu su metode modeliranja rušenja nasutih brana i formiranja poplavnog vala kao i modeli propagacije vala uznapredovali, prikupljena su nova saznanja vezana za razorno djelovanje vode na ljude i na materijalna dobra, javila se potreba za procjenom pronosa nanosa (erozija i deponiranje) te je povecana vrijednosti zemljišta nizvodno od brane. Iz navedenih razloga je u fazi donošenja Tehnicki propis o posljedicama proloma brana koji predvida znatno realnije modelirati propagacija poplavnog vala nakon iznenadnog rušenja i/ili prelijevanja visokih brana. Ovaj proracun je izraden tako da su zadovoljena oba pravilnika. L

Model; propagacija; poplavni val; lom brane; Lipovečka gradna

nije evidentirano