hrvatski

Matematički model propagacije poplavnih valova uslijed rušenja brana retencija Sopot, Čokot i Črnomerec

Grad Zagreb kroz svoju dugogodišnju povijest pamti niz poplava koje su bile posljedica izlijevanja velikih voda iz korita rijeke Save kao i iz podsljemenskih potoka. Da bi se smanjilo plavijenje grada prilikom pojave velikih voda u podsljemenskim potocima, sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeca pocinju prve aktivnosti oko projektiranja i gradnje retencijskih prostora na rubnim dijelovima grada Zagreba. Do sada je sa?radeno 19 retencija koje kontroliraju otjecanje velikih voda s površine od cca. 75 km, što daje izgradenost sustava od cca. 80%. Brane retencija zadržavaju znacajne kolicine oborinskih voda (zadržavaju vodni val) cime se -- smanjuju maksimalni protoci u gradskoj kanalizacionoj mreži, ali u slucaju rušenja brane tj. formiranja otvora u nasutim branama može doci do znacajnog povecanja protoka i znacajnih šteta. Za potrebe gospodarenja nasutim branama retencija je potrebno poznavati parametre poplavnih valova koji nastaju formiranjem otvora kako bi se mogle ublažiti neželjene posljedice rušenja brana. Osnovni cilj ugovorenih i u ovom radu opisanih modela je odredivanje hidraulickih parametara (brzine i dubine vode te brzine napredovanja) poplavnih valova koji bi se javili u slucaju loma brane i njihove brzine napredovanja. Rezultati modeliranja propagacije poplavnih valova su poplavne mape koje pokazuju podrucja u kojima je ugroženo stanovništvo, posjedi i pristupni putovi. Na odgovarajucim geodetskim podlogama su prikazani smjerovi napredovanja poplavnog vala i podrucja koja ce njime biti zahvacena, vrijeme nailaska te maksimalne dubine i brzine vode u modeliranom poplavnom valu. Dobivene informacije se mogu koristiti za izradu planova za hitno djelovanje u slucaju loma brane i nacina korištenja (kontrolu izgradnje) u podrucjima potencijalno ugroženima poplavom. Na osnovu prikazanog rasporeda brzina vode u poplavnom valu su odredene zone u kojima ce doci do znacajnije erozije tla kao i zone u kojima ce doci do taloženja erodiranog materijala u plavljenom podrucju. U izmjenama i dopunama Vodoprivredne osnove grada Zagreba (l992.g.) iznesene su osnovne postavke koncepcije rješenja uredenja malih vodotoka na Zagrebackom podrucju. Na osnovu detaljnih studija, idejnih i glavnih projekata izradeni su planirani objekti u sklopu uredenja korita potoka na nacin da su potoci Vrapcak, Kustošak i Cmomerec grupirani prije utoka u Savu u otvoreno korito Vrapcak kojim se preko zajednickog ušca upuštaju u Savu. Korita promatrane grupe potoka zatvorena su na dionicama gdje njihova trasa prolazi urbanim podrucjima, dok izvan tih podrucja, kao i u višim djelovima sliva podno Medvednice, imaju otvorena korita.

Matematički model; propagacija poplavnih valova; rušenje brana retencija; Sopot; Čokot; Črnomerec

nije evidentirano