hrvatski

Regionalne razlike jakih kratkotrajnih oborina u Istri

Hidrotehnički objekti koji služe za sprečavanje ili ublažavanje poplavljivanja ili navodnjavanje trebaju biti projektirani uvažavajući i meteorološke uvjete, prvenstveno oborinske, smanjujući klimatski rizik. Poznavanje uzroka tih pojava podloga je za najave potencijalnih uvjeta hidroloških nepogoda. Ovaj rad analizira količinu (projektni parametar) i uzroke (prognostički ulaz) kratkotrajnih oborinskih ekstrema na području Istre. Ombrografski podaci su sa četiri meteorološke postaje: Abrami, Pazin, Pula i Poreč. Osnovne karakteristike vremenskih tipova prikazane su s prizemnim poljima tlaka zraka te na 850 hPa. Primjenom Opće razdiobe ekstremnih vrijednosti (GEV distribution) na godišnje oborinske maksimume za trajanja do dva sata procijenjeni su očekivani maksimumi za različite povratne periode. U prosjeku jake kratkotrajne oborine se najčešće javljaju ljeti s podjednakom regionalnom varijabilnošću. Očekivani maksimumi veći su u unutrašnjosti Istre nego na obali i odstupanja se povećavaju za pojedina trajanja s povećanjem povratnog perioda. Najčešće su se javljali uz prednju stranu ciklone (tip N1) (26% slučajeva u unutrašnjosti - Abrami i 31% slučajeva na obali - Pula). Zatim kao uzrok slijedi tip dolina niskog tlaka (Abrami-dol2 12%, Pula dol1 14%) i pomalo neočekivano u čak 11% slučajeva bezgradijentno anticiklonalno polje pri tlu. Analizirana su dva slučaja kišnih epizoda koje su prethodile poplavama u Istri.

jake kratkotrajne oborine; učestalost; analiza ekstremnih vrijednosti; tipovi vremena; Istra; Hrvatska

nije evidentirano