hrvatski

Nematode kao bioindikatori stanja agroekosustava

Zbog svojih izuzetnih osobina i mogućnosti klasifikacije po različitim kriterijima, zajednice nematoda korištene su kao bioindikatori stanja u različitim agroekosustavima. Proučavane su u devet različitih agroekosustava i to: I. pšenica u rotaciji kultura - standardna obrada; II. pšenica u rotaciji kultura – reducirana obrada; III. krumpir – klasična zaštita; IV. krumpir – integrirana zaštita; V. lucerna; VI. travnjak; VII: topolik; VIII. monokultura kukuruza; IX. šećerna repa. Uzorci su uzeti 1997. i 1998. godine, u proljetnom i jesenskom periodu. Uzorkovanje je izvršeno sondom, na dubinu 15-25 cm. Zajednica nematoda analizirana je do roda. Ukupna brojnost nematoda i broj rodova bili su najveći u tretmanima s najmanjim antropogenim utjecajem (2843 nematode u tretmanu lucerne i 30 rodova u tretmanu topolika), a najmanji u tretmanima okopavina (216 nematoda i 12 rodova u tretmanu šećerne repe). Analizom trofičkih grupa, utvrđena je najveća brojnost bakterivora i fitoparazitnih nematoda u svim ispitivanim tretmanima, te najmanja brojnost omnivora i predatora. Najveći broj predatora utvrđen je u tretmanu topolika. Utvrđena je pozitivna korelacija između % humusa i ukupnog broja nematoda u tlu, te negativna korelacija između količine kalija i broja rodova. Analizirajući MI, PPI i PPI/MI, utvrđene su statistički vrlo značajne razlike između tretmana. Najuznemiravanije zajednice nematoda utvrđene su u okopavinama (šećerna repa, monokultura kukuruza i krumpir s klasičnom i integriranom zaštitom); najmanje uznemirene zajednice nematoda u tretmanima topolika, travnjaka i lucerne; te intermedijalna grupa – zajednice nematoda u tretmanima pšenice s minimalnom i standardnom obradom. Rezultati provedenih istraživanja ukazuju kako su nematode odlični bioindikatori procesa koji se odvijaju u tlu.

zajednica nematoda; bioindikatori; agorekosustav

nije evidentirano