hrvatski

Ostarjeti u gradu - primjer Zagreba

Proces urbane koncentracije stanovništva Hrvatske i njegovo starenje moguće je uspoređivati sa sličnim kretanjima u svijetu. U urbanom sustavu Hrvatske posebno se ističe Zagreb kao najveće i najvažnije demografsko, političko, gospodarsko i kulturno središte. Prvi put nakon višedesetljetnog kontinuiranog rasta Zagreb, kao i cijela Hrvatska, u posljednjem međupopisnom razdoblju 1991.–2001. bilježi smanjenje ukupnog broja stanovnika, ali i znatno povećanje starog stanovništva. Sve vrijednosti analitičkih pokazatelja sastava stanovništva prema dobi pokazuju da Zagreb na početku 21. stoljeća karakterizira intenzivno starenje stanovništva. Cilj je rada razmotriti na primjeru Zagreba uzroke i posljedice starenja stanovništva u urbanim sredinama s demogeografskog i sociološkog aspekta. Analiza starosne strukture stanovništva Zagreba temelji se na podacima triju posljednjih popisa stanovništva 1981., 1991. i 2001., dok se prostorna distribucija starijih stanovnika unutar grada oslanja na popis 2001. U završnom dijelu rada razmatraju se neke specifičnosti načina života starijega gradskog stanovništva i oblici formalne skrbi u gradu Zagrebu. Autorice naglašavaju znatno višu razinu organizacije formalne skrbi za starije Zagrepčane u odnosu na druge hrvatske gradove, ali i opasnost od smanjivanja opsega skrbi prema svim osjetljivim društvenim grupama u uvjetima gospodarske krize.

grad ; Zagreb ; starenje ; formalna i neformalna skrb

nije evidentirano