hrvatski

Kvantitativno-genetička analiza nekih pokazatelja kardio-respiratorne funkcije

Kvantitativno-genetička analiza obiteljskih podataka provedena je za 6 spirometrijskih pokazatelja respiratorne funkcije (FVC, FEV1, PEF, MEF25, MEF50, MEF75), za neke funkcionalne nalaze kardio-vaskularnog sustava (sistolički i dijastolički krvni tlak, puls u mirovanju te apsolutna (ml/min) i relativna (ml/kg/min) vrijednost najvećeg primitka kisika (VO2max)) kao i za vrijednosti kolesterola, triglicerida te glukoze u krvi a uz korištenje podataka za 30 morfoloških osobina te podataka o pušačkom statusu ispitanika. U prvom dijelu analizirane su vrijednosti obiteljskih korelacija pri čemu su ispitivani nalazi kardio-vaskularnog sustava kao i vrijednosti glukoze, kolesterola i triglicerida u krvi pokazale općenito nižu razinu obiteljske sličnosti od respiratornih (spirometrijskih) svojstava. Naime, kod svih 6 ispitivanih respiratornih osobina (ali i kod dijastoličkog krvnog tlaka) korelacije su (par Roditelj-dijete, Majka-dijete) zadržale signifikantnu razinu i nakon uklanjanja obiteljske sličnosti u tim osobinama koje se mogu pripisati sličnosti u građi tijela. Kod svih ispitivanih fizioloških osobina (s izuzetkom za vrijednosti pulsa u mirovanju) korelacije roditelja i djece bile su više od korelacija među djecom. Daljnja analiza obiteljskih korelacija za vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka izvršena je primjenom Path modela koji predviđaju okolinsku varijablu (I) koja je radi mogućnosti jasnije interpretacije predstavljena samo po jednim izoliranim čimbenikom. U prvoj analizi taj okolinski čimbenik bile su morfološke dimenzije koje su pokazale značajnu povezanost s krvnim tlakom (Q), a u drugoj, pušenje cigareta kvantificirano indeksom pušenja (S). Path analiza obiteljskih podataka (Path modeli: Q -> P ; S -> P) pokazala je kako ne postoji međugeneracijska razlika (otac i majka nasuprot djeci) niti u genetskoj nasljednosti, niti razlika u veličini utjecaja građe tijela ni pušenja na vrijednosti krvnog tlaka kao ni razlika u veličini utjecaja obiteljskog okoliša na građu tijela. Jedina signifikantna međugeneracijska razlika odnosi se na veličinu utjecaja obiteljskog okoliša na naviku pušenja koji je veći kod djece (25%) od onog kod roditelja (6%). Path analiza primjenom oba Path modela nadalje je pokazala da dijastolički krvni tlak ima izraženiju genetsku komponentu te se procijenjena nasljednost dijastoličkog krvnog tlaka kreće u rasponu od 30-38%, a sistoličkog od 15-21%. Premda su obiteljske korelacije upućivale na najvišu obiteljsku sličnost za vrijednosti tlaka kod para Majka-dijete, najparsimoničniji podmodel (Path C -> P, C -> Q) za oba tlaka je bio onaj o ne postojanju razlike u utjecaju okoliša majke na okoliš djece od utjecaja kojeg ima okoliš . Taj je roditeljski utjecaj niskih vrijednosti (4%, 7%) kod Q a visokih (63% i 24%) kod S (sistolički, dijastolički tlak). Pri korištenju morfoloških osobina koje su signifikantni prediktori krvnog tlaka u ulozi pokazatelja obiteljskog okoliša (indeks okoliša = Q), međusobna unutargeneracijska povezanost okoliša djece iznosila je 35% kod dijastoličkog te 44% kod sistoličkog krvnog tlaka. Korelacija okoliša oca i majke bila je visoke razine 33% kod dijastoličkog krvnog tlaka dok se kod sistoličkog tlaka nije razlikovala od nule.

kvantitativno-genetička analiza; kardio-respiratorne funkcije; populacijska genetika; antropologija

nije evidentirano