hrvatski

Razina proupalnih prostaglandina i dušičnog monoksida u slini bolesnika s adultnim parodontitisom

U patogenezi parodontnih bolesti sudjeluju etiološki čimbenici (anaerobne bakterije) u interakciji s obrambenim snagama organizma. Cilj ovog istraživanja bio je ustanoviti odnos između razine proupalnih čimbenika (prostanoida i dušičnog monoksida) u slini i pojave parodontnih bolesti. Ispitivanu skupinu sačinjavalo je 30 bolesnika s kroničnim adultnim parodontitisom i 20 zdravih ispitanika kao kontrolna skupina. Uzorci sline su prikupljeni i pohranjeni na -20 C do analize. Razina prostanoida PGE2 i TXB2 u slini određivana je primjenom EIA. Količina sintetiziranog NO u slini je mjerene indirektnom metodom, određivanjem NO2 uporabom Griessovog reagensa.Razina PGI2 i TXB je bila znatno viša u slini bolesnika s adultnim parodontitisom u odnosu na vrijednosti u zdravih ispitanika. Nasuprot tome, razina NO bila je znatno niža u ispitivanoj nego u kontrolnoj skupini. Nakon konzumiranja soka od cikle bogatog nitratima, koncentracija NO u slini je porasla unutar vremenskog perioda od 1-1, 5 sata što upućuje na zaključak da postoji povezanost između koncentracije nitrita u slini i količine hranom unesenih nitrata. Rezultati ovog ispitivanja pokazuju da su prostaniodi PGE2 i TXB2 uključeni u patogenezu parodontnih bolesti. Rezulatati ovog ispitivanja pokazuju da su prostanoidi PGE2 i TXB" uključeni u patogenezu parodontnih bolesti. Uloga NO u patološkim zbivanjima u organizmu kao i u parodontnim bolestima, još uvijek je nejasna. Okolnosti pod kojima se izlučuju No, PGE2 i TXB2 i njihova uloga u upalnim stanjima organizma još nisu u potpunosti razjašnjene, ali se može zaključiti da ovi proupalni čimbenici igraju ključnu ulogu u patogenezi parodontnih bolesti.

parodontno tkivo; slina; proupalni prostanoidi; NO

nije evidentirano