hrvatski

Korelati smanjenja tjelesne težine u pretilih kardioloških pacijenata

Pretilost, kao stanje prekomjernoga nakupljanja masnoga tkiva u organizmu, predstavlja ozbiljan kronični zdravstveni problem koji može značajno narušiti tjelesno zdravlje pojedinca. Rizični je faktor za nastanak kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa II, raznih tipova karcinoma, apnee u snu, problema sa zglobovima i slično. Osim toga, pretilost ugrožava psihološko funkcioniranje i kvalitetu života osobe. Prema podacima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, u našoj je zemlji čak 63% muškaraca i 54% žena prekomjerno teško, a oko 20% muškaraca i žena pretilo. Cilj je ovoga istraživanja, na uzorku prekomjerno teških i pretilih kardioloških pacijenata, ispitati neke psihološke korelate smanjenja tjelesne težine. Uzorak je sačinjavala skupina od 87 prekomjerno teških i pretilih kardioloških pacijenata, 69 muškaraca i 18 žena, prosječne dobi 56.26±7.20 (raspon dobi od 33 do 72 godine). Oni su ispitani po dolasku na Odjel kardiološke rahabilitacije Zavoda za kardiologiju i kardiološku rehabilitaciju Thalassoterapije Opatija te praćeni kroz razdoblje od 6 do 18 mjeseci. Ispunjavali su mjere depresivnosti, anksioznosti, ljutnje i kvalitete života te je praćena promjena njihove tjelesne težine. Prilikom prvoga mjerenja prosječna težina sudionika iznosila je 96.20±11.63 kg (raspon od 70.0 do 130.2 kg), a prosječni ITM 31.55±2.86. Do drugog mjerenja, 28.7% sudionika izgubilo je više od 2 kg, 41.4% sudionika dobilo je više od 2 kg, dok u preostalih 29.9% sudionika nije došlo do značajne promjene u tjelesnoj težini (izgubili su ili dobili do 2 kg). U prosjeku, sudionici su tijekom razdoblja praćenja dobili 0.69±5.52 kg. Maksimalni gubitak kilograma iznosio je 11.30 kg, a maksimalni dobitak 14.00 kg. Značajnim prediktorima gubitka težine pokazali su se depresivnost i pojedini aspekti kvalitete života (emocionalna dobrobit). Osobe koje su depresivnije, nervoznije i napetije te se osjećaju manje sretne svojim životom manje su uspješne u smanjenju tjelesne težine. Rezultati nas navode na zaključak da u planiranju tretmana prekomjerne tjelesne težine i pretilosti nisu dovoljne preporuke o provođenju niskokalorične dijete i redovitoj tjelesnoj aktivnosti, već pažnju treba usmjeriti na regulaciju raspoloženja te povećanje psihološke dobrobiti i kvalitete života pojedinca kako bi došlo do uspješnijega smanjenja tjelesne težine.

pretilost; kardiološki pacijenti; depresivnost; anksioznost; kvaliteta života

nije evidentirano