hrvatski

Glas djeteta s umjetnom pužnicom

Temeljem mnogobrojnih istraživanja, može se reći da su umjetnom pužnicom (UMP) stvoreni uvjeti za razvoj slušanja, glasovnu i govornu produkciju, uz dobru slušno-govornu rehabilitaciju. To je početak novog razdoblja istraživanja karakteristika glasa djece, posebice promjena koje ona donosi u produkciji glasa. Glavni je cilj ovog istraživanja bio, utvrditi i raščlaniti akustičke značajke glasa djece predškolske dobi s umjetnom pužnicom, a potom istražiti utjecaj rehabilitacije na osobitosti glasa djece s UMP. U ispitivanje je bilo uključeno 31 dijete s prelingvalnim oštećenjem sluha. Umjetna pužnica (Cochlear ili MED-EL) ugrađena je u različitoj životnoj dobi, u rasponu od 1 godine i 9 mjeseci do 6 godina i 7 mjeseci, a prosječna kronološka dob u vrijeme istraživanja bila je 4 godine i 9 mjeseci. Neposredno nakon operacije, sva su djeca uključena na verbotonalnu slušno-govornu rehabilitaciju u Predškolskom odjelu Poliklinike SUVAG. Prema trajanju rehabilitacije nakon ugradnje UMP, djeca su bila podijeljena u tri podskupine: 1. podskupina od 1 do 3 mjeseca rehabilitacije 2. podskupina od 4 do 6 mjeseci rehabilitacije 3. podskupina od 7 do 41 mjesec rehabilitacije. Za kontrolnu skupinu metodom slučajnog izbora odabrano je dvadesetero djece urednog slušnog i govornog statusa iz populacije djece predškolskog uzrasta, dobno izjednačenih sa zadanim uzorkom. Objektivna analiza akustičkih varijabli glasa u izgovoru vokala /a/ učinjena je MDVP-om, Multidimensional Voice Program, Klay Elemetrics Cor, a nazalnost u glasu izračunata je pomoću računalnog programa Nasal View - Dr Speech, Tiger DRS, Inc. Subjektivna procjena glasa učinjena je trokomponentnom ljestvicom procjene glasa (Boone, 1989, prema Bolfan-Stošić, 1999) na temelju rezultata dviju varijabli (KVALITETA GLASA i NOREZ). Za svaku primijenjenu varijablu izračunati su osnovni statistički parametri standardnim postupcima. Za testiranje razlika između skupine djece s umjetnom pužnicom i skupine djece urednog sluha (kako u manifestnom tako i u latentnom prostoru) upotrijebljeni su: t- test za nezavisne skupine i analiza varijance (ANOVA) te diskriminativna analiza. Na temelju rezultata dobivenih primjenom triju metoda za testiranje razlika u akustičkim značajkama glasa između djece s UMP i djece urednog sluha izdvojile su se varijable koje najbolje razlikuju skupine. To su parametri koji opisuju visinu glasa, oscilacije visine i intenziteta, šum i nepravilnosti u glasu, a upravo te parametre koristili su mnogi istraživači za izdvajanje specifičnih akustičkih karakteristika kod procjene glasa djece s umjetnom pužnicom. Statistički značajna razlika postoji i u postotku nazalnosti između djece s UMP i kontrolne skupine. Postotak nazalnosti u glasu znatno je veći za djecu s UMP, ali se smanjuje tijekom rehabilitacije. Utvrđene su statistički značajne razlike u postotku nazalnosti između podskupina ispitanika s UMP. Statistički značajna razlika postoji između prve (23% nazalnosti u glasu) i treće podskupine (15%), djece koja su tek započela verbotonalnu slušno-govornu rehabilitaciju i djece koja su najdulje na rehabilitaciji. Rezultati t-testa i analize varijance pokazali su da uporabom UMP tijekom rehabilitacije dolazi do smanjenja nazalnosti u glasu i izjednačavanja rezultata s kontrolnom skupinom. Zanimljivo je da je postotak nazalnosti 3. podskupine čak nešto niži nego kod kontrolne skupine što najbolje ilustrira učinkovitost dobro planirane rehabilitacije i duljeg trajanja rehabilitacijskih postupaka nakon ugradnje UMP. Dobiveni rezultati upućuju na potrebu mjerenja nazalnosti tijekom dijagnostičkog postupka i tijekom rehabilitacije kao pokazatelja napretka u samokontroli fonacije. Rezultati analize varijance za testiranje razlika na varijablama za akustičku procjenu glasa između podskupina unutar skupine djece s UMP utvrdili su statistički značajnu razliku samo na varijabli koja mjeri najvišu osnovnu frekvenciju. I ovdje su najveće razlike između 1. i 3. podskupine ispitanika, tj. između djece koja su najkraće ili najdulje na rehabilitaciji. Vrijednosti su upola niže za 3. podskupinu. Iako za druge parametre nisu utvrđene statistički značajne razlike, ipak su dobiveni rezultati pokazali da tijekom rehabilitacije dolazi do promjena vrijednosti u pozitivnom smjeru kod većeg broja promatranih varijabli pa i do izjednačavanja sa standardnim vrijednostima. To su parametri koji mjere visinu i varijacije visine osnovne frekvencije, omjer šuma i harmoničnog tona te nepravilnosti vokalizacije, a to su oni parametri po kojima se najviše razlikuju djeca s UMP od čujuće. Kako dobiveni rezultati pokazuju najveće promjene u promatranim akustičkim parametrima kod djece koja su najdulje na rehabilitaciji to je najbolji dokaz učinkovitosti dobro planirane verbotonalne, slušno-govorne rehabilitacije nakon ugradnje UMP. Povezanost dobi djeteta u vrijeme ugradnje UMP s trajanjem rehabilitacije statistički je značajna i očita. Rezultati ovog istraživanja i mnogih drugih su usuglašeni i potvrđuju važnost što ranije ugradnje UMP i što ranije rehabilitacije kao važnog prediktora uspješnosti. U ovom istraživanju nije utvrđena statistički značajna povezanost objektivne (akustička analiza glasa i nazalnosti) i subjektivne, rehabilitatorove procjene glasa (kvaliteta i norez). S ciljem što preciznije dijagnostike i što uspješnijeg programiranja rehabilitacije te što točnije procjene napretka, mora se provesti objektivna i subjektivna procjena glasa. Dakle, u analizi glasa prijeko je potreban opis glasa na temelju akustičkih i percepcijskih parametara glasa. Nazalnost kao značajan pokazatelj kvalitete glasa i napretka tijekom rehabilitacije treba biti obavezno uključena u procjenu glasa djece s UMP. Ovo je istraživanje pokazalo da rana ugradnja UMP udružena s ranom rehabilitacijom može ograničiti negativne posljedice gubitka sluha, stimulirajući slušne putove i centre tijekom razvoja i sazrijevanja, oslanjajući se na plastičnost mozga. Kao polaznu točku rehabilitacije treba osigurati najbolje uvjete temeljene na verbo-tonalnom sistemu (Guberina, 1985), kako bi se razvio maksimum potencijala rehabilitirane osobe. Isto tako valja osigurati dinamičan individualni pristup u rehabilitaciji koji će biti prilagođen svakom djetetu i svakoj promjeni tijekom rehabilitacije.

glas djeteta; umjetna pužnica

nije evidentirano