Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Drugo lice drugosti: književnoantropološke studije (CROSBI ID 7054)

Autorska knjiga | monografija (znanstvena)

Rafolt, Leo Drugo lice drugosti: književnoantropološke studije. Zagreb: Disput, 2009

Podaci o odgovornosti

Rafolt, Leo

hrvatski

Drugo lice drugosti: književnoantropološke studije

Knjiga Drugo lice drugosti: književnoantropološke studije okuplja tekstove u kojima se testiraju neke postavke književne antropologije kao transdisciplinarne smjese metoda i hermeneutičkih modela. Uvodnom se studijom najavljuje problematičan status književnoantropološke egzegeze, i to ne samo u kontekstu humanističkih nego i društvenih znanosti. Nadalje, najavljuju se i neka njezina problematična čvorišta, koja će se oprimjeriti u sljedećim, interpretativnim poglavljima knjige, kao što se i uspostavljaju neke paralele s imagološkim strategijama analize u znanosti o književnosti, a osobito u književnoj historiografiji. Najveći se broj studija u knjizi bavi problemom alteriteta, dakle drugosti, i to u najširem smislu riječi: od rodne i etničke drugosti do uspostave seksualnih alteriteta, zatim od problematike oblikovanja nacionalne drugosti do stereotipije, fenomena koji se neminovno uz predodžbe o drugome uvijek veže. Korpusne ili žanrovske granice uspostavljene u devetnaestostoljetnome historiografskom i književnohistoriografskome diskurzu u knjizi namjerno se brišu, što će reći da predmetom autorova interesa postaju raznorodni fenomeni ili različite stilske formacije, zatim raznorodni generički obrasci, autori i djela iz različitih razdoblja itd. Na primjer, u knjizi se interpretiraju djela Nikole Nalješkovića, Marina Držića i Mavra Vetranovića, zatim Josipa Kosora, Ive Vojnovića, Ivice Ivanca, Radovana Ivšića, Stanka Lasića, sve do novijih autora, primjerice Stanka Andrića. Metodološka polazišta uvijek su književnoantropološka, iako se i ona posvema razlikuju, od teksta do teksta, od predloška do predloška, od autora do autora. U središtu pozornosti nije uvijek samo književni tekst, dramski, epski ili prozni, nego i periferne književne pojavnosti, na rubu pamfleta, eseja, studije, memoara ili autobiografije.

identitet; stereotipi; drugost; groteska; ideologija; nasilje; kanon; interkulturalna dramaturgija; transkulturalna dramaturgija; farsa

nije evidentirano

engleski

Other Face of Otherness: Literary-Anthropological Studies

nije evidentirano

identity; stereotypes; otherness; grotesque; ideology; violence; canon; intercultural dramaturgy; transcultural dramaturgy; farce

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Zagreb: Disput

2009.

978-953-260-094-0

389

objavljeno

Povezanost rada

Filologija