hrvatski

Sakralna arhitektura Hrvatskog zagorja

U prilogu te nizu natuknica u katalogu razmatraju se osobitosti sakralne arhitekture 20. stoljeća na području županije. Sve do pojave 20. stoljeća povijest se arhitekture velikim dijelom smatrala poviješću sakralnog prostora. U specifičnom i vrijednom ambijentu Krapinsko-zagorske županije, srednjovjekovni i barokni spomenici pozorno su raspoređeni i naglašuju određena mjesta u krajoliku, oplemenjujući ga skladnim odnosom proporcija i stilskih koncepcija. Bez okolišanja možemo ustvrditi kako je sakralna arhitektura starijih razdoblja u ovome kraju bila i ostala bitan segment umjetničkog stvaralaštva. O snažno ukorijenjenim neostilskim tendencijama koje korespondiraju sa starijim crkvenim zdanjima govori niz primjera, dok recentna izgradnja svjedoči o nizu propusta i nerazumijevanja konceptualnih i oblikovnih karakteristika sakralne arhitekture.

sakralna arhitektura, prostor, ambijent, neostilske tendencije

Natuknice u katalogu: Bedekovčina, Belec, Budinščina, Desinić, Dobri Zdenci, Donja Selnica, Đurmanec, Gornja Konjščina, Hižakovec, Hromec, Hum na Sutli, Krapina, Lučelnica Tomaševečka, Marinec, Mihovljan, Polje Krapinsko, Ravnice, Svedruža, Šagudovec, Završje Belečko, Zlatar Bistrica.