hrvatski

Sprečavanje nesreća i povećanje sigurnosti djece predškolske dobi

Nesreće, kao vodeći uzrok smrtnosti djece nakon prve godine života te značajan uzrok obolijevanja i invalidnosti te – posljedično tomu – veliko breme stradalom djetetu, obitelji i široj zajednici, traže sveobuhvatan pristup kako raznih dijelova zdravstvenog sustava, tako i drugih dijelova društva. Posebnu ulogu u tome imaju zdravstveni djelatnici primarne zdravstvene zaštite. Analize 20 intervencija provedenih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u njih 18 pokazuju pozitivan utjecaj na znanje, ponašanje i pad u broju ozljeda. Kako bi se iskoristile sve mogućnosti djelovanja primarne zdravstvene zaštite u svrhu povećanja sigurnosti i sprečavanja nesreća, važni su znanje, stavovi i ponašanje samih zdravstvenih profesionalaca. Znanje treba biti osuvremenjeno znanstveno utemeljenim spoznajama (evidence based medicine), ali i primjenom principa predostrožnosti (precautionary principle), a trajnom izobrazbom treba poticati usvajanje pozitivnih stavova te sve to pretočiti u konkretne akcije i ponašanje koje odražava odgovarajući pristup problemu nesreća i povećanju sigurnosti. Nesreće su kompleksan problem pa stoga ni rješenje ne može biti jednostavno. Mjere poduzete u okviru zakona, propisa i regulacija, edukacijske mjere i izravan utjecaj na okoliš mogući su načini djelovanja na sâm problem. Aktivnosti na području sprečavanja nesreća treba inicirati istovremeno na različitim razinama i sektorima društva. Pritom je važno službeno uključenje u sustav zdravstva, kao jedan od najvažnijih sustava koji mogu i trebaju djelovati na rješavanju problema. Priručnik je namijenjen trajnoj izobrazbi zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Sastoji se od dva dijela: - u prvom dijelu navedene su neke znanstvene i stručne spoznaje o nastanku, čimbenicima rizika i sprečavanju nesreća te podaci za svijet i Hrvatsku ; - u drugom su dijelu navedena pitanja za raspravu s roditeljima i preporuke za svakodnevan individualni rad s djecom i njihovim roditeljima, ovisno o dobi djeteta. Pet je vremenskih razdoblja koja odražavaju velike promjene u rastu i razvoju djeteta i obuhvaćaju predškolsku dob u Hrvatskoj, s obzirom na to da je uobičajeni početak osnovne škole u dobi od navršenih 6 godina: 1. razdoblje trudnoće i novorođenačko razdoblje 2. dob djeteta: novorođenče do 9 mjeseci 3. dob djeteta: 9 do 18 mjeseci 4. dob djeteta: 18 mjeseci do 3 godine 5. dob djeteta: 3 do 6 godina. Za svako razdoblje od trudnoće do 6 godina posebno je navedeno šest vodećih načina nastajanja nesreća u dječjoj dobi u odnosu na uzrok smrtnosti i potrebe za bolničkim liječenjem te pitanja i preporuke opće sigurnosti: a) Promet b) Padovi c) Utapanje d) Opekline e) Ugušenje f) Otrovanje g) Opća sigurnost.

sprečavanje nesreća; povećanje sigurnosti; djeca predškolske dobi; Hrvatska

nije evidentirano