hrvatski

Zapostavljena književna baština

Knjiga Zapostavljena književna baština donosi osamnaest slavonističkih studija i rasprava koje tematiziraju s književnopovijesnoga stajališta djelovanje manje poznatih književnika iz Slavonije i Srijema. Riječ je o imenima koja se rijekto, ili gotovo nikako ne susreću u povijestima hrvatske književnosti, a dali su ne mali prinos književnoj slici svojega zavičaja te stvarali književnu publiku. To su, između ostalih, Anka Marjanović, Josip Crepić, Mladen Barbarić, i drugi »minoresi«, ali i Nikola Andrić, Ivan Kozarac i Vladimir Lunaček, respektabilne literarne ličnosti. U okvire svojih istraživanja autorica interpolira raspravu o svetome Boni ili o mjestu branitelja i apostola Europe svetome Ivanu Kapistranu u suvremenoj literaturi. Autoričina istraživačka metodologija je mnogovrsna, ali uvijek primjerena i u skladu s namjeravnim ciljem i proteže se između konstruktivnoga pozitivizma utemeljenoga na primarnim izvorima do pouzdanih tekstoloških analiza s potrebnim pozivima na suvremenu književnoteorijsku misao. Knjiga Zapostavljena književna baština Anice Bilić još je jedan prinos na samo novom vrednovanju zavičajnoga književnoga areala, nego predstavlja i jedan od onih dijelova hrvatske književne povijesti koja će, od sada, pokazivati i jedno novo, drukčije lice.

književna baština; mali pisci; zaboravljena književna djela

nije evidentirano