engleski

Importance of winter pea cv. Maksimirski rani in milk production on family farms

Krmni grašak (Pisum sativum L.) postaje sve zastupljenija krmna mahunarka na oranicama Republike Hrvatske. Zrno graška sadrži 20-30 % bjelančevina, koristi se bez termičke obrade u ishrani različitih vrsta i kategorija stoke, a uz stabilan prinos osigurava značajan dohodak po hektaru. Dvogodišnjim istraživanjima (od 2005. do 2006.) utvrđivan je utjecaj učinkovitosti bakterizacije sjemena ozimog graška cv. Maksimirski rani i prihrane dušikom na broj i masu suhe tvari kvržica na korijenu graška (g/biljka-1), prinose i kakvoću zrna graška cv. Maksimirski rani u smjesi s pšenicom cv. Sana. Prije sjetve izvršena je predsjetvena bakterizacija sjemena graška sojem Rhizobium leguminosarum bv. viciae 1001 iz zbirke Zavoda za mikrobiologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ukupno najveći broj kvržica na korijenu graška utvrđen je na bakteriziranoj varijanti (43 kvržica/biljka), kao i masa suhe tvari kvržica (0, 219 g/biljka-1). Najveći broj mahuna (19, 0) i zrna po biljci graška (60) je utvrđen na bakteriziranoj varijanti. Najveća masa 1000 zrna (132 g) i masa zrna po biljci graška (7, 93 g) također je utvrđena na bakteriziranoj varijanti. Prosječni prinosi zrna graška cv. Maksimirski rani iznosili su od 2949 kg ha-1 (kontrola) do 3353 kg ha-1 (bakterizacija). Na osnovici ovih istraživanja možemo zaključiti da je najveći prinos zrna (3353 kg ha-1) i sirovih bjelančevina (833 kg ha-1) ostvaren bakterizacijom zrna ozimog graška cv. Maksimirski rani. Bakterizacija sjemena istraživanog kultivara graška sojem Rhizobium leguminosarum bv. viciae 1001 je utjecala i na veću proizvodnju mlijeka po hektaru u odnosu na kontrolu i varijantu prihranjivanu dušikom.

winter pea ; inoculation ; nitrogen top-dressing ; seed yield ; quality

nije evidentirano