Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Agroekološki elaborat stanja tala s projektom rekultivacije bušotinskog radnog prostora bušotine polja Šandrovac (Ša-140) (CROSBI ID 765568)

Druge vrste radova | elaborat/studija

Kisić, Ivica ; Bašić, Ferdo ; Sajko, Krunoslav ; Jurišić, Aleksandra Agroekološki elaborat stanja tala s projektom rekultivacije bušotinskog radnog prostora bušotine polja Šandrovac (Ša-140) // Zavod za opću proizvodnju bilja, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 2010.

Podaci o odgovornosti

Kisić, Ivica ; Bašić, Ferdo ; Sajko, Krunoslav ; Jurišić, Aleksandra

hrvatski

Agroekološki elaborat stanja tala s projektom rekultivacije bušotinskog radnog prostora bušotine polja Šandrovac (Ša-140)

Bušotina Šan-140 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka za likvidaciju bušotine izdanog od sektora za razradu i Programa radova likvidacije bušotine Šan-140 izdanog od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te ukupni ugljik, dušik, sumpor i vodik), opterećenosti tla teškim metalima, ukupnim i mineralnim uljima kao i policikličkim aromatskim ugljikovodicima nameće se zaključak da nije došlo do određenih promjena u tlu do promatrane dubine od 0, 3 metra uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Sadržaj teških metala, mineralnih ulja kao i policikličkih aromatskih ugljikovodika do dubine od 0, 3 metara na mjestu bušotinskog kruga ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških metala kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Izuzetak od navedenog je povećan sadržaj nikla (čak više u okolišu) i kroma u svim uzorkovanjima. Jedino je u pogledu sadržaja barija utvrđen relativno viši sadržaj ovog metala u prostoru bušotinskog kruga u odnosu na njegov sadržaj u okolnom poljoprivrednom tlu. Razlog za navedeno pronalazimo u korištenju barijevih soli i drugih spojeva u naftnom rudarstvu. Potrebite količine i oblik mineralnog kalijeva gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu organskim i mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedena gnojiva bi se unijela u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotina obrađena u ovom elaboratu – Šandrovac-140 biti će do kraja saniran, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Ovdje je važno naglasiti da se već sada navedeni bušotinski prostor koristi u poljoprivrednoj proizvodnji. Kada je provedeno uzorkovanje tla (jesen 2009) u prostoru bušotinskog kruga bio je zasijan kukuruz u konsocijaciji sa bučom.

bušotinski krug; tlo; sanacija

nije evidentirano

engleski

Agroekološki elaborat stanja tala s projektom rekultivacije bušotinskog radnog prostora bušotine polja Šandrovac (Ša-140)

nije evidentirano

bušotinski krug; tlo; sanacija

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Zavod za opću proizvodnju bilja, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2010.

nije evidentirano

objavljeno

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)