Doprinos interpretaciji sezanizma u slikarstvu Proljetnog salona (CROSBI ID 87719)
Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Prelog, Petar
hrvatski
Doprinos interpretaciji sezanizma u slikarstvu Proljetnog salona
Sezanizam ili Cezanneov način rješavanja konstrukcije oblika i prostora nije u hrvatskom slikarstvu naišao na široku pravovremenu recepciju i potpuna shvaćanja, ali se, kao svježe i poricajno iskustvo, pojavio na izložbama Proljetnog salona između 1919. i 1921. godine. Golem značaj za tada ostvarene sezanističje priklone ima slikarstvo Miroslava Kraljevića, koji je u ovu sredinu prenio početne impulse ekspresionizma, ali i na osoban način usvojen Cezanneov princip. Rakođer, od velike je važnosti bio utjecaj Praga kao mjesta školovanja i boravka naših slikara. Međutim, sezanizam nije bio "čist", već se paralelno pojavljivao i miješao s ostalim stilskim usmjerenjima, a posebice s ekspresionizmom. Kroz analizu kolorita i kistovnog pisma na nekoliko poznatih pejzaža hrvatskih slikara (V. Gecana, M. Uzelca, M. Trepšea i V. Becića) izlaganih na VII i IX izložbi Proljetnog salona moguće je odrediti karakter kratkotrajnih sezanističkih priklona u našemu slikarstvu. Potezi kistom naših slikara nikada nisu poprimili dostatan konstruktivni karakter, kao što ni shvaćanje boje nije bilo potpuno, niti je poprimilo "sezanovsku" čistoću. Ipak, ova nepotpuna sezanistička artikulacija put je usvajanju osnova čvrste konstrukcije i vještine komponiranja, te ima značaj čvrstog temelja i logičnog razvojnog spoja za stilska kretanja koja će uslijediti. Stoga sezanizam Proljetnog salona (možemo ga nazvati našim "drugim sezanizmom", ako Kraljevića i Becića iz pariških razdoblja shvatimo kao "prvi") čini važnu dionicu kontinuiteta hrvatskog slikarstva, a ne samo epizodu bez posljedica.
slikarstvo; sezanizam; Proljetni salon
nije evidentirano
engleski
A Contribution to the Interpretation of Cesannism in the Spring Salon Paintings
nije evidentirano
Painting; Cezannism; Spring salon
nije evidentirano