hrvatski

Ivan Meštrović-rano razdoblje. Dokumentacija o životu i djelu kipara Ivana Meštrovića tijekom prvog desetljeća 20.st. i umjetnička djela u kontekstu izložaba bečke i münchenske Secesije i onodobne likovne kritike

Hrvatski kipar Ivan Meštrović svoju je izlagačku karijeru započeo u Beču na izložbama Udruženja likovnih umjetnika Austrije-Secesija, a koje su predstavljale najvišu izložbenu razinu s početka stoljeća. Mladi je umjetnik u Beču izlagao s austrijskim umjetnicima, ali i s najznačajnijim umjetnicima svoga doba, osnivačima bečke Secesije i njihovim gostima s međunarodne umjetničke scene. Od 1903. do 1910. god. Meštrović je zastupljen na deset izložaba Secesije u Beču i dvije u njihovoj organizaciji izvan Beča (München, Dresden). Kroz izložena djela ponajbolje možemo pratiti njegov kiparski razvoj, od klasicizirajućih utjecaja s Akademije, oduševljenja Rodinom i preuzimanja njegovog naturalizma i impresionizma, secesijskog simbolizma do definitivnog otklona od naturalizma u korist stilizirane monumentalne plastike, nakon 1908. god. Pažnju su na Meštrovića skrenuli umjetnički kritičari koji pišu o izložbama Secesije, a to su Berta Zuckerkandl, Karl M. Kuzmany, Ludwig Abels i Arthur Roessler, koji će ga redovito spominjati u svojim opširnim osvrtima na izložbe, pisanih za časopise Die Kunst für Alle, Deutsche Kunst und Dekoration, Erdgeist i dr. Hrvatska je umjetnost kroz djelo Ivana Meštrovića redovno bila pristuna na onodobnoj najprestižnijoj likovnoj sceni, a to su internacionalne i secesijske izložbe u Beču i Münchenu. U razdoblju od 1907. do 1913. Meštrović sudjeluje na šest izložaba u Münchenu, a isčitavajući likovnu kritiku, vidljivo je da se umjetnik isticao i među kiparima njemačkog kruga. Meštrovićev rani opus, do 1908. god. spada u secesijsko razdoblje po svojoj oslobođenoj estetici i tematskim preokupacijama. Njegov kiparski razvoj pratimo od predstavljanja tjelesno-duhovnog iskustva pokretljivim površinama ranih sadri i bronci i njihove organičke dinamike, do formalnog stiliziranja napetih uglađenih površina u korist statičke tektonske skulpture, koja se javlja oko 1908.god. Meštrović je jedini hrvatski umjetnik bio redovni član Udruženja likovnih umjetnika Austrije-Secesija i dopisni član Münchenske Secesije. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču apsolvirao je tri propisane godine studija kiparstva i dvije arhitekture. U radu je bitno nadopunjen popis ranih Meštrovićevih radova, te popis izložaba i bibliografije. Istraživanja se temelje na arhivskim podacima i obradi kataloga u Centralnom institutu za povijest umjetnosti u Münchenu, te Arhivu Secesije i Akademiji likovnih umjetnosti u Beču.

Meštrović; skulptura; secesija; izložbe;Beč; München; likovna kritika

nije evidentirano