hrvatski

Čedomorstvo i reproduktivne strategije u Zagrebu i općinama i gradovima okolice u razdoblju 1961-2001

Cilj istraživanja je bio empirijski razmotriti tri problema vezana uz reproduktivne strategije populacije Zagreba i okolnih gradova i općina u razdoblju od 1961. do 2001. godine. Struktura rada, problemi i predviđanja postavljeni su unutar teorijske strukture ekologije ljudskog ponašanja. Prvi je problem bio odnos broja žrtava čedomorstva, kao ekstremnog oblika krajnjeg prekida roditeljskog ulaganja tijekom godina i ostalih reproduktivnih strategija, te socioekonomskih kretanja. Pretpostavili smo da je kretanje broja žrtava čedomorstva neposredno povezano s ostalim reproduktivnim strategijama, poput odlaganja začeća i povećanog ulaganja u postojeću djecu, a tek posredno s promjenama socioekonomskih okolnosti. Drugi je problem bio odnos različitih reproduktivnih strategija populacija s obzirom na različite okoliše Zagreba i okolice (gradova i općina u okolici Zagreba) i predviđanje međusobnog odnosa tih populacija. Pretpostavili smo da se u te dvije populacije očituju drugačije kombinacije reproduktivnih strategija i da se međusobno nalaze u smislenom odnosu prema očekivanjima ekologije ljudskog ponašanja. Posljednji je problem bio provjeriti odnos Domovinskog rata i reproduktivnih strategija analizom razdoblja prije, tijekom i nakon rata. Pretpostavili smo da bi se rat kao veliko pogoršanje u okolišu morao odraziti na promjene reproduktivnih strategija u navedenim razdobljima. Potvrdili smo osnovno predviđanje prvog problema: pad broja čedomorstva najviše je povezan s padom broja umrle dojenčadi, te tako posredno s padom broja živorođenih, što odražava spremnost roditelja da sve više roditeljskog ulaganja odvajaju u postojeću djece, te da se uzdržavaju od dodatnog reproduktivnog napora i ulaganja u narednu djecu. Najvećim dijelom smo potvrdili i predviđanja drugog problema: populacije u Zagrebu i okolici razlikuju se značajno u kombinacijama reproduktivnih strategija prema očekivanjima ekologije ljudskog ponašanja. Najmanje plodan je bio problem istraživanja povezanosti Domovinskog rata i promjena u reproduktivnim strategijama populacije: pokazala se povezanost jedino s odgađanjem reproduktivnog uspjeha, padom broja živorođenih, uz napomenu da su pokazatelji stanja u okolišu nakon rata ukazali na još gore stanje okoliša, što se i odrazilo na odluke roditelja da se još više uzdržavaju od reproduktivnog napora nego tijekom rata. Kao generalan zaključak proizašao iz sume empirijskih analiza možemo reći da je pad nataliteta i mortaliteta u populaciji tijekom istraživanog razdoblja najsnažnije povezan sa stremljenjem majki da postignu što viši stupanj obrazovanja i ekonomske neovisnosti.

čedomorstvo; reproduktivne strategije; socioekonomske okolnosti; ekologija ljudskog ponašanja; Zagreb i okolica

nije evidentirano