Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

"Procyclical Behavior of Banks" (CROSBI ID 41040)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Ivanov, Marijana ; Mijatović, Eva "Procyclical Behavior of Banks" // Economic Policy and Global Recession / Praščević, A. ; Cerović, B. ; Jakšić, M. (ur.). Beograd: Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2009. str. 87-98

Podaci o odgovornosti

Ivanov, Marijana ; Mijatović, Eva

engleski

"Procyclical Behavior of Banks"

Rad istražuje ponašanje banaka u razdoblju ekonomske ekspanzije i recesije, s posebnim osvrtom na stanje prije i tijekom globalne krize koja je započela 2007. godine. Naglašavajući da je prociklična sklonosti riziku prirodno obilježje ponašanja banaka, rad ističe razloge zbog kojih su banke sklone snažnoj kreditnoj ekspanziji u uvjetima uzlaznog faze poslovnog ciklusa te razloge zbog koji se javlja silazno kretanje u financijskom ciklusu vezano uz pad cijena imovine te niske i negativne stope rasta kredita banaka. Budući da su investicije, a u suvremenom društvu i potrošnja, uvelike ovisni o mogućnostima zaduživanja i drugim oblicima eksternog financiranja, visina kreditnog potencijala banaka bitna je odrednica mogućnosti gospodarskog rasta i razvoja. Pri tome posebno su važni izvori sredstava banaka te stanje njihovih viškova likvidnosti. Međutim, dok je kroz ekspanzivnu monetarnu politiku moguće relativno lako povećati likvidnost banaka i stvoriti potencijal slobodan za kreditiranje stanovništva, poduzeća i države, vrlo je teško potaknuti banke da promjene svoje obrasce ponašanja, odnosno da u uvjetima recesije značajnije povećaju iznose odobrenih kredita i izloženosti kreditnom i drugim rizicima. U radu se posebno analizira ponašanje hrvatskih banaka u razdoblju ekonomske ekspanzije od 2001. do prve polovice 2007. godine uočavajući snažan rast domaćih depozita i inozemnih izvora financiranja kao protuteže udvostručenim iznosima odobrenih kredita banaka. Naglašavajući da je usporavanje kreditne aktivnosti banaka u Hrvatskoj primjetno već u razdoblju neposredno prije izbijanja krize 2007. godine te da je tijekom 2008. i 2009. kreditna aktivnost gotovo zaustavljena, rad ističe nekoliko ključnih čimbenika koji su tome pogodovali. Na prvom mjestu to je restriktivno djelovanje referentnih kamatnjaka Europske središnje banke koji se kroz učinak uvezene likvidnosti odražavaju na kretanje kamatnjaka i likvidnosti u Republici Hrvatskoj. Dodatno rad analizira instrumente i mjere monetarne politike Hrvatske narodne banke koje su u godinama ekonomske ekspanzije djelomično zaštitile Hrvatsku od još snažnijeg priljeva likvidnosti i deviza u financijski sustav, uključujući djelovanje visokih stopa i širokih osnovica redovne obvezne pričuve, granične obvezne pričuve te posebne obvezne pričuve. Dodatno ističe kako je Hrvatske narodne banke kroz mjeru „obvezan upis blagajničkih zapisa“ ograničila ekspanziju kredita banaka u završnom razdoblju uzlazne faze poslovnog ciklusa onemogućavajući banke da dodatno povećaju kumuliranu izloženost sustava kreditnom riziku. Usporedbom obilježja monetarne politike Hrvatske narodne banke u odnosu na monetarne politike Europske središnje banke i Sustava federalnih rezervi tijekom 2008. i 2009. godine, rad ističe značajne razlike koje su definirane općim obilježjima hrvatskog financijskog sustava. Budući da Hrvatska narodna banka postiže cilj stabilnosti cijena korištenjem nominalnog sidra deviznog tečaja te kroz devizne intervencije korigira učinke pretjerane aprecijacije ili deprecijacije domaće valute, aktivnosti središnje banke nisu usmjerene na korigiranje kretanja domaćih kamatnjaka, niti središnja banka obavlja funkciju davatelja posljednjeg utočišta u djelovanju na likvidnost i kreditni potencijal banaka. Rad ističe da se prociklično ponašanje banaka vezano uz snažnu ekspanziju kredita od 2003. do 2007. te kontrakciju koja je tijekom 2008 .i 2009. godine rezultirala zaustavljanjem kreditne aktivnosti, javlja kao posljedica učinka uvezene likvidnosti i obilježja ponašanja banaka na međunarodnom financijskom tržištu odakle potječe kapital angažiran u hrvatskom bankovnom sustavu. Budući da je kriza djelovala na značajan pad likvidnosti na međunarodnim financijskim tržištima te rezultirala u značajnoj averziji prema riziku, kreditne politike hrvatskih banaka zabilježile su ista obilježja kontrakcije kao i kreditne politike banaka u Eurozoni i šire. Upravo u kontekstu tih međuovisnosti promatra se uvođenje granične obvezne pričuve i obveznog upisa blagajničkih zapisa u godinama neposredno pred kraj uzlazne faze poslovnog ciklusa te njihovo ukidanje u razdoblju kada je kriza osim financijskog sektora značajnije pogodila i realni sektor gospodarstva.

credit cycles, liquidity, monetary aggregates, behavior of banks, instruments of monetary policy

Rad je prezentiran na "International Scientific Conference Economic Policy and Global Recession" u Beogradu (Srbija)od 25-27.09.2009

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o prilogu

87-98.

objavljeno

Podaci o knjizi

Economic Policy and Global Recession

Praščević, A. ; Cerović, B. ; Jakšić, M.

Beograd: Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu

2009.

078-86-403-1012-3

Povezanost rada

Ekonomija