hrvatski

Regulacija profesija u EU i institucionalne promjene u Hrvatskoj: samoregulacija putem komora?

Slobodno pružanje usluga na unutarnjem tržištu jedna je od četiri temeljne slobode na kojima počiva europski projekt. U posljednjem desetljeću EU nastoji ukloniti ograničenja punom ostvarenju te slobode, kroz deregulaciju i ujednačavanje uvjeta za obavljanje pojedinih profesionalnih djelatnosti na razini nacionalnih država. U tom smislu usvojena je i Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija. Istovremeno, europsko upravljanje usmjereno je i na promicanje bolje regulacije u okviru koje se samo-regulacija javlja kao jedan od novih oblika upravljanja (new modes of governance), posebno pogodan za regulaciju profesija. Tekst se bavi odnosom europskih politika i institucionalnog okvira u nacionalnim državama, točnije odnosom regulacije unutarnjeg tržišta na primjeru profesionalnih usluga i njihove regulacije te promjena u javnom sektoru i načinima regulacije općenito. Na primjeru Republike Hrvatske u procesu pridruživanja EU prikazuje se problematika i ograničenja europskog pravnog okvira za profesionalne usluge, kao što su liječnici i druge medicinske struke, arhitekti, pravnici i sl. Posebno se razmatra institucionalni setting u smislu sve većeg broja komora kao strukovnih udruženja koje u novoj podjeli uloga preuzimaju samoregulirajuće ovlasti uz posebne javne ovlasti kao što su licenciranje i druge. Metode prikupljanja podataka uključuju analizu pravnih propisa, dokumenata te intervjue u odabranim komorama. Zaključak je usmjeren na isticanje potrebe za jačanjem institucionalnog kapaciteta komora kao centralnih točaka u funkcionalnom povezivanju unutar EU, posebno radi promicanja interesa struke, ali i zaštite nacionalnih interesa.

pružanje usluga; profesionalne djelatnosti; samoregulacija; novi model upravljanja; komore

nije evidentirano