hrvatski

Koncentracija uree u ovčjem i kravljem mlijeku

Određivanje koncentracije uree u mlijeku koristan je pokazatelj opskrbljenosti organizma s proteinima, kao i odnosa energije i proteina u obroku preživača, tako da nalazi sve veću praktičnu primjenu. Na koncentraciju uree u mlijeku osim hranidbe utječe niz čimbenika, kao što su: pasmina, stadij i redoslijed laktacije, tjelesna masa, dnevna proizvodnja i kemijski sastav mlijeka, broj somatskih stanica, sezona, mužnja i drugo. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj pasmine ovaca (krčka i istočnofrizijska), stadija laktacije (početak, sredina i kraj) i stada (3) na koncentraciju uree u mlijeku tijekom laktacije. Također je utvrđen utjecaj pasmine krava (simentalska i holstein-friesian), redoslijeda laktacije (1., 2., 3. i 4.), mužnje (jutarnja – večernja) i stada (3 stada simentalskih i 3 stada holstein-friesian krava) na koncentraciju uree u mlijeku tijekom laktacije. Za svaku pasminu utvrđena je dnevna količina mlijeka, udio proteina i koncentracija uree u mlijeku. Statistička obrada podataka izvršena je primjenom procedure General Linear Models, programskog sustava SAS (1999.). Pasmina ovaca značajno (P<0, 001) je utjecala na dnevnu količinu mlijeka, udio proteina i koncentraciju uree u mlijeku. Istočnofrizijske ovce proizvele u prosjeku gotovo dvostruko veću prosječnu dnevnu količinu mlijeka (1070 mL) u odnosu na krčke ovce (588 mL). Udio proteina i koncentracija uree u mlijeku krčkih ovaca bili su veći (5, 99 % i 35, 97 mg/100 mL) nego u mlijeku istočnofrizijskih ovaca (5, 12 % i 33, 31 mg/100 mL). Za obje pasmine ovaca utvrđen je značajan utjecaj stadija laktacije na dnevnu količinu mlijeka (P<0, 001), odnosno na koncentraciju uree u mlijeku krčkih (P<0, 001) te udio proteina u mlijeku istočnofrizijskih ovaca (P<0, 001). Stado je imalo značajan utjecaj na dnevnu količinu mlijeka (P<0, 001) i koncentraciju uree u mlijeku (P<0, 05). Pasmina krava značajno (P<0, 001) je utjecala na dnevnu količinu mlijeka, udio proteina u mlijeku, dok razlike u koncentraciji uree u mlijeku nisu bile značajne. Za obje pasmine krava utvrđen je značajan utjecaj redoslijeda laktacije na dnevnu količinu mlijeka (P<0, 001) odnosno na udio proteina u mlijeku (P<0, 05 i P<0, 001) i koncentraciju uree u mlijeku (P<0, 05 i P<0, , 001). Najviše dnevne količine mlijeka u simentalskih i holstein-friesian krava (26, 32 lit i 26, 32 lit) utvrđene su u III laktaciji dok su najviši udio proteina (3, 59 % i 3, 69 %) i koncentracija uree u mlijeku (24, 69 mg/100 mL i 25, 28 mg/100 mL) utvrđeni u II laktaciji. Također, stado je u značajnoj mjeri (P<0, 001) utjecalo i na dnevnu količinu mlijeka, udio proteina u mlijeku te na koncentraciju uree u mlijeku, dok je za vrijeme mužnje značajan utjecaj utvrđen samo za simentalsku pasminu krava. Određivanje koncentracije uree u ovčjem i kravljem mlijeku trebalo bi sustavno provoditi i u RH, kako bi se utvrdile standardne fiziološke vrijednosti karakteristične za pojedinu pasminu ovaca i krava, u cilju procjene izbalansiranosti obroka energijom i proteinima.

ovčje i kravlje mlijeko; dnevna količina mlijeka; proteini; urea

nije evidentirano