hrvatski

Mlada nedjelja u pučkoj pobožnosti Slavonije. Uvod u etnologiju vremena

Mlada nedjelja je sastavni dio mjesečevog ciklusa kojeg puk u Slavoniji naziva mladi dani ili mladina. Najvažniji dan tog ciklusa upravo je mlada nedjelja, a istaknutiju ulogu imaju još mladi petak i mladi utorak. Mladina nastupa s pojavom mladog mjeseca koji predstavlja jednu od četiri mijene mjesečeva ciklusa ili lunacije i traje približno sedam dana. Mlada je nedjelja, dakle, prva nedjelja poslije pojave mladog mjeseca. Prikupljena terenska građa, kao i objavljeni i neobjavljeni etnografski zapisi iz Slavonije ukazuju da su mladi dani, a osobito mlada nedjelja u puku bili shvaćeni kao posebno obredno vrijeme koje su ponajprije obilježavali različiti oblici pučkih pobožnosti: zavjeti, hodočašća, molitve, te razni magijski postupci, vjerovanja i čaranja. Želja da se postigne ozdravljenje bila je najčešći razlog zavjetovanja i hodočašća na mlade dane, a nisu bili rijetki slučajevi zavjetovanja na mlade dane kojima su se ljudi nastojali izbaviti iz neke egzistencijalne krize. U pučkim je molitvama vidljiva personifikacija Mlade Nedjelje u liku Gospe. Posebno je značajno to što mlada nedjelja ima istaknutu ulogu u pučkoj pobožnosti katolika i pravoslavaca u Slavoniji, čime se ističe duboka starost ove tradicije. Duboku ukorijenjenost mladih dana u vjerskom naslijeđu ističe i činjenica da su i službene crkvene ustanove, katoličke i pravoslavne, djelomično prihvatile mladu nedjelju u svom kultu. To je vidljivo iz sakralnih građevina posvećenih Mladoj Nedjelji, kao i iz povijesnih podataka da su neke crkvene pobožnosti u Slavoniji obavljane na mlade dane. Brojni magijski postupci i vjerovanja na mlade dane koji su do danas ostali prisutni u običajnoj praksi u Slavoniji naročito ističu duboku, predkršćansku starost mladih dana kao posebnog obrednog vremena.

mlada nedjelja, pučke pobožnosti

nije evidentirano