hrvatski

Medvjed zaglavio u odbačenoj kanti

Zadnjeg dana kolovoza ove godine na staru cestu Karlovac – Rijeka nedaleko Delnica izašao je medvjed sa velikom plastičnom kantom na glavi. Odbačenu kantu od INI-ne litijeve tehničke masti je očito našao na obližnjem deponiju delničkog otpada, a glavu je ugurao kroz okrugli otvor nastojeći dosegnuti zaostalu mast na dnu kante. Na cesti je izazvao i kraći zastoj prometa ali srećom ne i sudar. Ubrzo je bila obaviještena Služba lovstva pri Šumarskoj upravi u Delnicama, a inž. šumarstva Alojzije Frković telefonirao mi je u Zagreb o nezgodi. Za nešto manje od tri sata nakon obavijesti medvjeda smo omamili pomoću injekcione puške i skinuli mu kantu sa glave. Srećom nije bio ozlijeđen niti isuviše iscrpljen. Izmjerili smo ga (mužjak, 73 kg) i obilježili radio odašiljačem. Dobio je ima “Dinko”. Već nakon dva dana našli smo ga kako zdrav šeta u širokom području prelazeći ceste i prugu. Ljudski otpad na različite načine ugrožava mnogo vrsta životinja. Od mehaničkog ugrožavanja poznato je kako ostaci mreža ili razni komadi plastike često zarobe tuljane, kitove, morske kornjače. Ptice često vuku na nogama opletene niti. Slučaj goranskog medvjeda “Dinka” sa glavom u kanti svakako spade među manje uobičajene slučajeve. Toksično djelovanje sastojaka u smeću mnogo je opasnije, jer može uništiti cijelu populaciju, a ne samo poneke nesretne jedinke. Trovanje PCB otrovima (poliklorirani bifenili) smatra se uzrokom gubitka imuniteta sa posljedičnom infekcijom morbilivirusima i pomorom stotina tisuća tuljana u Sjevernom moru krajem prošlog desetljeća. Najnoviji podaci govore da se na dalekim norveškom otočju Svalbard zbog istog otrova sve češće pojavljuju i sterilni polarni medvjedi u kojih ženke imaju i djelomično razvijene muške spolne organe. Ipak za naše smeđe medvjede glavna opasnost smeća u njihovu staništu jest mijenjanje ponašanja zbog navikavanja na traženje hrane u blizini ljudi i gubljenja straha od čovjeka. Medvjedi koji redovito posjećuju smetlišta nepoželjni su dio populacije i u pravilu ubrzo stradaju ili moraju biti uklonjeni. Slučaj ovog medvjeda treba biti slikovit primjer jednog od načina kako “smeće ubija medvjede”, te odlučni poticaj spriječavanju pristupa medvjeda smeću. Divlje deponije po šumi i sramotna smetlišta uz prometnice trebali bi nestati, a takozvani legalni deponiji u staništu medvjeda moraju biti ograđeni tako da medvjedi i druge divlje životinje ne mogu doći do smeća. Upravo je u tijeku akcija ograđivanja elektičnom ogradom deponije Sovića laz kod Delnica gdje je i medvjed “Dinko” našao “svoju” kantu. Posredstvom istraživačkog projekta medvjeda, vuka i risa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, ogradu je pomogla kupiti zaštitarska organizacija “EURONATUR” iz Njemačke.

medvjed; smeće; opasnost

nije evidentirano