hrvatski

Djelovanje franjevaca konventualaca u Hrvatskome katoličkom pokretu u Zagrebu , 2009.,

Franjevci konventualci došli su u Zagreb u počecima nove državne zajednice, Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Došli su ponajprije zato što su ih njihova subraća Talijani protjerali iz njihovih samostana u Cresu i Piranu, jer su ta područja potpala pod Italiju. Iako život Hrvata pod Srbima nije bio mnogo bolji nego pod Talijanima, konventualci su razvili nevjerojatno bogatu pastoralnu i društvenu aktivnost, osobito u organiziranju i vođenju društava Katoličkog pokreta. Katolički pokret je pokrenuo krčki biskup Antun Mahnić na početku 20. st. te su do ulaska u novu državu uspostavljena mnogobrojna đačka i studentska društva. No organizacije Katoličkog pokreta bile su i prije ulaska u novu državu razjedinjene, iako se formalni rascjep dogodio 1923. kad je osnovan Hrvatski orlovski savez. Protivni tabor vodio je Seniorat i bio je organiziran u Jugoslavensku đačku ligu te je imao Hrvatsku pučku stranku. Konventualac o. Ambroz Vlahov, složio se s Ivanom Protulipcem, Maricom Stanković i Ivanom Merzom da se Katolički pokret ne treba baviti politikom, nego odgojnim poslom. Zbog toga su bili isključeni iz Seniorata. Vlahov je ubrzo organizirao nekoliko Orlovskih društava: Veliko društvo Orlova, Veliko društvo Orlica, potom njihove pomlatke, Đački Orao i Orlićko društvo učenica. Nakon što je kralj zaveo diktaturu i zabranio udruženja, katoličke se organizacije nisu previše osvrtale. Sa scene je nestala Hrvatska pučka stranka, za kojom nisu mnogi žalili. Bivša Orlovska društva jednostavno su preimenovana u Križarska i Vlahov je nastavio raditi u njima s još više žara. Vlahov je 1940. izabran za redodržavnika, ali se približavao i rat, što je utjecalo i na društveni život. Nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske Vlahov je kao urednik Svetišta sv. Antuna izrazio oduševljenje zbog toga. I u nekoliko susljednih brojeva u listu su objavljivane fotografije poglavnika Ante Pavelića i drugih ustaških dužnosnika, što mu je komunistička vlast nakon rata upisala u crimen. Možda se može reći da Vlahov nije bio dovoljno oprezan u nekim postupcima, ali to ipak nisu bila djela za podizanje optužnice protiv njega, izvođenja na sud i osude na 9 godina zatvora i 4 godine gubitka građanskih prava.

konventualci; sv. Duh; Katolički pokret; Vlahov; katolička društva

nije evidentirano