hrvatski

Idejni projekt navodnjavanja dijela Lišanskog polja-melioracijsko područje Žažvić

Lišansko polje je dio prostranog Kozlovačko - Morpolačkog polja koje se proteže između Benkovca na sjeverozapadu te Morpolače i Žažvića na jugoistoku u dužini od oko 15 km površine oko 3.090 ha. Poljoprivredno područje Žažvić predstavlja uređeni dio Lišanskog polja površine 250 hektara. Područje je zaštićeno od poplavnih voda, a sustav odvodnje čine uređene bujice, kanalska mreža i nasipi za zaštitu od vanjskih voda, kao i kanali za detaljnu odvodnju unutar poljoprivrednog područja. Glavni recipijent Jaruga protječe uskim Kozlovačkim poljem. Na prijelazu iz užeg Kozlovačkog u šire Morpolačko polje Jaruga mijenja naziv u Krivac i teče južnom stranom poljoprivrednog područja Žažvić. Na predjelu Morpolače, Krivac spaja s lijevim pritokom Bribišnicom. Nizvodno od Bribišnice, pa do utoka u Prokljansko jezero ovaj vodotok je poznat pod imenom Guduča. Kroz poljoprivredno područje Žažvić protječe bujice Duboka draga, koja je ujedno na ovom potezu i granica između dvije županije - Zadarske i Šibensko-kninske. Neposredno nakon prolaza kroz predmetno područje, bujica se ulijeva u Jarugu. Poljoprivredno područje Žažvić smješten je na najnižoj koti Kozlovačko - Morpolačkog polja na nadmorskoj visini 98-100 metara.Najbliža naselja poljoprivrednom kompleksu Žažvić, udaljena su oko 2 kilometra, a to su u smjeru sjevera Lišane Ostrovičke središte istoimene općine, zatim Žažvić u smjeru jugoistoka koji teritorijalno pripada Gradu Skradinu te Morpolača u smjeru juga koja teritorijalno pripada Općini Stankovci. Općina Lišane Ostrovičke prema popisu iz 2001. godine ima 759 stanovnika koji žive u 248 obitelji. Prema procjeni od toga je 75% obitelji koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Predmetno područje omeđeno je kanalima i nasipima te obuhvaća 250 ha. Unutar kompleksa formirani su odvodni kanali, putovi i vjetrozaštitni pojasevi (drvored), tako da proizvodne parcele obuhvaćaju oko 240 ha.Prema elaboratu predviđena je podjela područja na 100-tinjak parcela veličine od 1 do 2, 5 ha i dodjela na korištenje mjesnom stanovništvu. Prema agronomskoj analizi nedostatak vode za razvoj poljoprivrednih kultura iznosi oko 180 litara vode po m2 za cijelo vegetacijsko razdoblje "svibanj - rujan". Najveći deficit je u srpnju kada nedostaje u prosjeku oko 95 l/m2. Ljetna maksimalna potrošnja vode iznosi oko 200 l/s. Na području poljoprivrednog kompleksa Žažvić predviđena je intenzivna proizvodnja povrća na oko 150 - 160 ha (oko 65% površina) i ratarskih kultura oko 80 - 90 ha (oko 35% površina) u zajedničkom plodoredu. Za osiguranje dovoljnih količina vode za navodnjavanje predlaže se izgradnja akumulacije u centralnom dijelu područja Žažvić, na lokaciji na kojoj se i danas u manjim količinama akumulira voda, jer se radi o lokalitetu relativno neplodnom i određene vododrživosti. Za punjenje akumulacije u prvoj fazi predlaže se zahvaćanje vode na „Trolokvi" s transportom tlačnim cjevovodom do planirane akumulacije. Od „Trolokve" do planirane akumulacije izveo bi se tlačni cjevovod Æ 250 mm. Cijevna mreža izvodi se od profila DN 80 do DN 350, a polaže se postojećim zemljanim putovima na način da je svakoj proizvodnoj parceli omogućen priključak. Mreža bi se izvela u obliku prstenastog sustava s nekoliko kraćih ogranaka, ukupne dužine oko 7, 5 km.

navodnjavanje

nije evidentirano