hrvatski

Utvrđivanje potrebe u kalcizaciji i utjecaj kalcizacije na status hraniva u tlu.

Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja utjecaja kalcizacije, mineralne i organske gnojidbe na kemijska svojstva i pristupačnost hraniva u tlu, te na prinos i koncentraciju hraniva u lucerni. Zakiseljavanje tla je općenito prirodan proces koji pospješuje intenzivna poljoprivredna proizvodnja, pri čemu su mineralna i organska gnojidba značajan faktor intenziviranja procesa. Kisela reakcija tla predstavlja značajan limitirajući čimbenik postizanja visokih i stabilnih prinosa većine poljoprivrednih kultura, pa i mogućnosti uzgoja pojedinih biljnih vrsta na određenom tlu. Utjecaj nepovoljnih agrokemijskih svojstava kiselih tala ogleda se u toksičnom djelovanju povećanih koncentracija kiselih kationa na biljke, promjenom raspoloživosti biogenih elemenata i degradacijom mikrobiološke aktivnosti tla. Takvo stanje indicira potrebu kondicioniranja tla radi postizanja slabo kisele do neutralne reakcije. Kalcizacija je uobičajena agrotehnička mjera korekcije suvišne kiselosti do ciljne pH vrijednosti tla ili ciljnog stupnja zasićenosti tla bazama. Dvogodišnje istraživanje provedeno je s ciljem utvrđivanje utjecaja kalcizacije, mineralne i organske gnojidbe na kemijska svojstva i pristupačnost hraniva u tlu, te na prinos i koncentraciju hraniva u lucerni. Rezultati pokusa osnova su za kreiranje regresijskog modela za utvrđivanje utjecaja kalcizacije na kemijska svojstva tla radi preciznijeg utvrđivanja potrebnih količina kalcizacijskog materijala za korekciju pH reakcije tla. Stoga je radi utvrđivanja utjecaja kalcizacije na promjenu kemijskih svojstava tla postavljen gnojidbeno-kalcizacijski pokus u posudama volumena 20 L na dva tipa kiselog tla različite teksture s lokaliteta Donji Miholjac i Magadenovac. Primjenjeno je deset tretmana kalcizacije i gnojidbe mineralnim i organskim gnojivom prema slučajnom blok sustavu u četiri ponavljanja. Tlo je uzorkovano nakon prve i druge godine istraživanja, dok je uzorkovanje biljne tvari u 2004. i 2005. godini obavljeno tri puta početkom fenofaze cvatnje košenjem nadzemne biljne mase. Provedene su laboratorijske analize kemijskih svojstava tla i mineralnog sastava biljnog materijala, te su utvrđene komponente prinosa lucerne. Rezultati su prema očekivanju ukazali na značajno povećanje reakcije tla djelovanjem tretmana kalcizacije. U skladu s promjenama reakcije tla odvijaju se i očekivane promjene u vrijednostima hidrolitičke kiselosti tla. Nasuprot tome, na tretmanima s mineralnom i organskom gnojidbom zabilježeno je dodatno zakiseljavanje tla i povećanje vrijednosti hidrolitičke kiselosti. Na tlu veće kiselosti djelovanje kalcizacijskog materijala je brže, a na manje kiselom tlu sporije uz produžno djelovanje. Kalcizacija i organska gnojidba su rezultirale značajanim učinkom na promjenu sadržaja humusa i pristupačnosti hraniva u tlu, pri čemu je kalcizacija utjecala na intenziviranje procesa mineralizacije i dekompoziciju humusa u tlu, dok je organska gnojidba prema očekivanju povećala sadržaj humusa. Primjenjeni tretmani kalcizacije utjecali su na povećanje pristupačnosti AL-P2O5 i AL-K2O. Tretmani kalcizacije su prema očekivanjima povećali koncentracije izmjenjivog Ca u tlu, ali je istodobno utvrđeno smanjenje koncentracije izmjenjivog Mg. Povećanje pH reakcije tla rezultiralo je smanjenjem pristupačnosti Fe, Mn, Zn i Cu u tlima s oba lokaliteta. Nadalje, aplikacijom tretmana kalcizacije i organske gnojidbe povećane su vrijednosti KIK-a tla. Doze kalcizacije su značajno utjecale na povećanje broja i visine biljaka lucerne, te prinos suhe tvari lista, stabljike, te ukupne nadzemne mase i mase korijena. Povećanje doze kalcizacije i doze organskog gnojiva rezultiralo je povećanjem koncentracije N, P, K i Ca u listu i stabljici lucerne, dok je kalcizacija djelovala na smanjenje koncentracije Mg u listu. Istovremeno, povećanje doze organskog gnojiva utjecalo je i na povećanje koncentracije Fe, Mn, Zn i Cu u listu i stabljici lucerne, dok je kalcizacija imala potpuno suprotan učinak budući su porastom doze kalcizacije smanjene koncentracije svih istraživanih mikroelemenata u listu i u stabljici. Kreirani kompjutorski regresijski modeli korisni su za predviđanje promjene kemijskih svojstava tla kao rezultat utjecaja kalcizacije. Modeli su kalibrirani za istraživani raspon svojstava tla budući da dovoljno precizno predviđaju raspoloživost P, Fe, Mn, Zn i Cu, te konačnu kiselost tla kao rezultat utjecaja provedene kalcizacije i gnojidbe. Modeli promjene svojstava tla su sastavni dio modela za utvrđivanje potrebe u kalcizaciji kao faktori odlučivanja o provedbi kalcizacije na temelju utjecaja na promjene kemijskih svojstava tla. Validacija modela nije provedena te primjenjivost na tla i uvjete različite od istraživanih nije provjeren.

kalcizacija ; gnojidba ; kiselost tla ; pristupačnost hraniva ; mikroelementi ; lucerna

nije evidentirano