hrvatski

Utjecaj gnojidbe na prinos i komponente prinosa kukuruza

Utjecaj gnojidbe i proizvodnih uvjeta na prinos i komponente prinosa kukuruza praćen je tijekom trogodišnjeg razdoblja (2002.-2004.) u pokusu postavljenom u Križevcima po slučajnom bloknom rasporedu u četiri ponavljanja. Gnojidbeni tretmani su bili: kontrola(bez gnojidbe) te rastuće količine gnojiva do najviše 240 kg N, 200 kg P i 200 kg K po ha. Berba je bila ručna, a komponente prinosa (masa, duljina i promjer klipa) su mjerene na 20 prosječnih biljaka. Praćeno razdoblje bilo je toplije (15, 4 C) i sušnije (515, 0 mm oborina) od tridesetogodišnjeg prosjeka (14, 1 C i 578, 3 mm). Najtoplija (16, 0 C) i najsušnija (358 mm) bila je 2003., dok su ostale dvije godine neznatno odstupale. Dobiveni rezultati mjerenja pokazuju da su vremenske prilike u pojedinim godinama i gnojidba veoma značajno (P<0, 0001) utjecali na masu, duljinu i promjer klipa. Jednak utjecaj gnojidbe bio je i na prinos zrna, dok je utjecaj godine na ovo svojstvo bio manje značajan (P<0, 05). Najveća prosječna masa klipa (283, 58 g) ostvarena je 2004. s gnojidbom s najvećim količinama hraniva, dok je 40% manja masa klipa (177, 05 g)ostvarena na kontroli izrazito sušne 2003. Također je najveća prosječna duljina klipova(20, 24 cm) kao i najveći promjer (4, 99 cm) izmjeren 2004. na varijanti s 240 kg N, 200 kg P i 200 kg K. Na kontroli, kao najslabijoj, ostvareni su 25% lošiji rezultati. Najveći prosječni prinos ostvaren je na najbolje gnojenoj varijanti (12, 81 t/ha), a najmanji na kontroli (7, 91 t/ha). Može se zaključiti da vremenske prilike i gnojidba značajno utječu na povećanje komponenti prinosa (mase, duljine i promjera klipa) i u konačnici na sam prinos.

kukuruz ; gnojidba ; prinos ; komponente prinosa

nije evidentirano

engleski

Effect of fertilization on yield and yield components of maize

Utjecaj gnojidbe i proizvodnih uvjeta na prinos i komponente prinosa kukuruza praćen je tijekom trogodišnjeg razdoblja (2002.-2004.) u pokusu postavljenom u Križevcima po slučajnom bloknom rasporedu u četiri ponavljanja. Gnojidbeni tretmani su bili: kontrola(bez gnojidbe) te rastuće količine gnojiva do najviše 240 kg N, 200 kg P i 200 kg K po ha. Berba je bila ručna, a komponente prinosa (masa, duljina i promjer klipa) su mjerene na 20 prosječnih biljaka. Praćeno razdoblje bilo je toplije (15, 4 C) i sušnije (515, 0 mm oborina) od tridesetogodišnjeg prosjeka (14, 1 C i 578, 3 mm). Najtoplija (16, 0 C) i najsušnija (358 mm) bila je 2003., dok su ostale dvije godine neznatno odstupale. Dobiveni rezultati mjerenja pokazuju da su vremenske prilike u pojedinim godinama i gnojidba veoma značajno (P<0, 0001) utjecali na masu, duljinu i promjer klipa. Jednak utjecaj gnojidbe bio je i na prinos zrna, dok je utjecaj godine na ovo svojstvo bio manje značajan (P<0, 05). Najveća prosječna masa klipa (283, 58 g) ostvarena je 2004. s gnojidbom s najvećim količinama hraniva, dok je 40% manja masa klipa (177, 05 g)ostvarena na kontroli izrazito sušne 2003. Također je najveća prosječna duljina klipova(20, 24 cm) kao i najveći promjer (4, 99 cm) izmjeren 2004. na varijanti s 240 kg N, 200 kg P i 200 kg K. Na kontroli, kao najslabijoj, ostvareni su 25% lošiji rezultati. Najveći prosječni prinos ostvaren je na najbolje gnojenoj varijanti (12, 81 t/ha), a najmanji na kontroli (7, 91 t/ha). Može se zaključiti da vremenske prilike i gnojidba značajno utječu na povećanje komponenti prinosa (mase, duljine i promjera klipa) i u konačnici na sam prinos.

maize ; fertilization ; yield ; yield components

nije evidentirano