hrvatski

Sitne daće, krupne implikacije

Opće je mjesto u historiografiji na temu socijalne i gospodarske povijesti Osmanskoga Carstva da takozvane “globe i kazne”, koje porezni popisi nazivaju baduhava ili niyabet, ne stoje ni u kakvoj smislenoj vezi s bilo kojom od ostalih poreznih odrednica, posebice ne s breojem “kuća” kao fiskalnih jedinica. Nasuprot pravim kaznama za aktualne prijestupe o kojima zakonske odredbe detaljno govore, “globe” u poreznim popisima, premda obično paušalne svote, također su određivane na bazi imovnoga stanja, tojest pokretnina poput stoke, vina ili mogućih količina bolje odjeće. Te su paušalne svote oblikovane na temelju razmjerno fiksnih rata, pri čemu kao temeljnu ratu, ili indeks 100, možemo uzeti medijan. Takove “globe” nisu ubirane ni od “glave”, ni od “kuće”, nego od cijelih sela, na način kao da se određeni iznos odnosi na vrijednost pokretnoga imetka jednog domaćinstva. U normanlnim okolnostima, temeljna je rata povećavana ili smanjivana sukladno veličini sela, uz pretpostavku da nema velikih razlika u dohotku i imovnome stanju ostvarenim na temelju zemljoradnje. Tada bi konkretna svota dosta dobro izražavala prisutnost neagrarnih djelatnosti.

Osmansko Carstvo, porezi, globe i kazne

nije evidentirano