Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Varaždin – od postanka do „zlatnog doba" (CROSBI ID 41289)

Prilog u knjizi | ostalo

Budak, Neven Varaždin – od postanka do „zlatnog doba" // 800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209. – 2009. / Šicel, Miroslav: Slobodan Kaštela, Slobodan (ur.). Zagreb : Varaždin: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2009. str. 1-8

Podaci o odgovornosti

Budak, Neven

hrvatski

Varaždin – od postanka do „zlatnog doba"

Postanak Varaždina valja promatrati kao posljedicu društvenih, gospodarskih i političkih procesa koji su tijekom 12. st. oblikovali ne samo Slavoniju, nego i široku regiju koja je zahvaćala današnje slovenske, austrijske, mađarske i hrvatske krajeve na panonskom prostoru i njegovim rubnim zonama. Iako će tek sustavno istraživanje varaždinske županske tvrđe iz 12. st. otkriti točnu povijest njezine geneze, ipak se čini da se njezina zadaća nadzora nad prometom odražava i u gradnji: velika četverokutna kula, u koju ulazi cesta koja vodi iz Zagreba, i čije su vratnice predimenzionirane za obrambeni objekt, po svoj je prilici služila tome da može zatvoriti tu cestu, na isti način na koji je to mogla i tzv. kula kralja Salomona u Višegradu. Župan kao kraljev predstavnik okuplja oko sebe određen broj vojnika, službenika, obrtnika i posluge, pa jezgra budućega grada nastaje prvenstveno iz obrambenih i upravnih funkcija. Dakako, župansku je utvrdu nemoguće zamisliti bez crkve koja se, kao i u drugim onovremenim središtima, razvija izvan utvrde. Varaždin nije, poput nekih drugih privilegiranih gradova, imao pravo biranja svog župnika, ali to nije umanjivalo ugled gradskog dušebrižnika. Etnička raznolikost vidljiva je po raznim pokazateljima. Samo ime grada, iako se mišljenja stručnjaka oko toga ne podudaraju u potpunosti, mađarskog je podrijetla. Titula pak gradskog suca, rihtara, spomenuta u privilegiju iz 1209., otkriva prisutnost njemačkog stanovništva u Varaždinu, dok okolna toponimija, kao i kasniji gradski zapisnici jasno pokazuju prevladavajući udio slavenske populacije.

Varaždin, kolonizacija, župan, povlastice, slobodni kraljevski grad, sajam, cehovi, utvrde, oligarhija

nije evidentirano

engleski

Varaždin from its beginnings to the "golden age"

nije evidentirano

Varaždin, colonization, župan, privileges, free royal town, fortifications, guilds, oligarchy

nije evidentirano

Podaci o prilogu

1-8.

objavljeno

Podaci o knjizi

800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209. – 2009.

Šicel, Miroslav: Slobodan Kaštela, Slobodan

Zagreb : Varaždin: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

2009.

978-953-154-851-9

Povezanost rada

Povijest