hrvatski

Nova djela Jacopa Contierija u Dalmaciji

Padovanski kipar Jacopo Contieri (Padova, 1676. – Udine, 17. listopada 1759.) u gradu Rijeci je između 1720. i 1725. izradio mramorne skulpture svetih Šimuna Apostola, Ane, Margarete te Antuna Padovanskog, kao i sedam kamenih anđeoskih figura na trokatnoj atici glavnog oltara zborne crkve Marijinog Uznesenja. U istom vremenu nastala je skulptorska dekoracija glavnog oltara u crkvi svetog Andrije u Mošćenicama. Tamo je kipar izradio mramorne skulpture svetih Ignacija Loyolskog i Franje Ksaverskog kao i anđele na atici oltara. Njegovo autorstvo nedavno je prepoznato i na dvjema krilatim anđeoskim glavama na stipesu mošćenićkog oltara. Također, bilo mu je moguće pripisati i stipes s reljefnom školjkom te dvije krilate anđeoske glave s cvjetnim girlandama na oltaru Gospe od Sedam Žalosti u katedrali svetog Stjepana Pape u gradu Hvaru, nastalim u drugoj polovici trećeg desetljeća 18. stoljeća. Stipes iz hvarske katedrale bio je tako prvo prepoznato djelo Jacopa Contierija u Dalmaciji. Međutim, putem stilske analize, ovdje mu se pripisuje omanji kameni kip svetog Ivana iz crkve San Giovanni Evangelista u Veneciji, u literaturi uvršten u katalog kipara Francesca Terillija. Najveći dio pažnje usmjeren je na skulptorsku dekoraciju oltara svetog Nikole u dominikanskoj crkvi u Bolu na otoku Braču. Riječ je o oltaru što ga je venecijanski arhitekt Marco Torresini podigao prema ugovoru sklopljenom 1723. u Milni na Braču. Prema ustaljenoj praksi, altarist je u „podugovor“ uzeo kipara, u bolskom slučaju Jacopa Contierija koji mu je napravio tri mramorne krilate glave anđela, dva veća kamena anđela na segmentima zabata te dva manja anđela – putta na središnjem djelu zabata. Jacopu Contieriju moguće je pripisati i dva kamena kipa svetih Petra i Ivana Evanđelista na glavnom oltaru crkve svetog Petra u Dolu na otoku Hvaru. Oni su najvjerojatnije preneseni oko 1904. sa starog na novi glavni oltar kipara Ivana Rendića. Skulpture iz Bola i Dola što se ovdje pripisuju kiparu Jacopu Contieriju nalaze brojne stilske paralele s njegovim djelima nastalim u trećem desetljeću 18. stoljeća u Veneciji, Ljubljani i na Kvarneru. Konačno Jacopu Contieriju može se pripisati i skromna dekoracija glavnog oltara župne crkve svetog Ivana Krstitelja u Kaštel Starom. Oltar je posvećen 1723. a skromni udio našeg kipara prepoznaje se u dvjema krilatim anđeoskim glavama na stipesu, anđeoskoj glavi u tjemenu lučno svedenog okvira za oltarnu palu te kipića Uskrslog Krista i malene anđeoske glavice nad vratima tabernakula. Ovdje predložena djela Jacopa Contierija proširuju kiparev opus, premda svojom kvalitetom zaostaju za majstorovim skulpturama u Rijeci i Mošćenicama. Ipak, njegova prisutnost u Dalmaciji, makar i u skromnijim i manje zahtjevnim radovima gdje je razložno tražiti i udio majstorove radionice, upotpunjuje sliku kiparske baštine 18. stoljeća priobalja, koja još uvijek nije poprimila svoje definitivne obrise.

venecijanska skulptura 18. stoljeća; Jacopo Contieri; mramor i kamen; Bol na Braču; Dol na Hvaru; crkva San Giovanni Evangelista u Veneciji; Kaštel Stari

Jacopo Contieri, a sculptor from Padua (b. 1676 in Padua, d. on 17 October, 1759 in Udine), produced the marble sculptures of St Simon the Apostle, St Anne, St Margaret, and St Anthony of Padua in Rijeka during the period between 1720 and 1725. He is also the author of seven angel figures on the three-storied attic of the main altar in the Church of Mary’s Assumption, which is dated to the same period as the sculptural decoration of the main altar in St Andrew’s Church at Mošćenice. There Contieri produced the marble statues of St Ignatius of Loyola and St Francis of Xavier, as well as the angels in the altar’s attic. His authorship has recently been asserted for the two winged angel heads on the altar base of the Mošćenice altar, as well as the altar base with a shell relief and two winged angel heads with flower garlands on the altar of Our Lady of Seven Sorrows in the cathedral of St Stephen the Pope in the town of Hvar, dated to the late third decade of the eighteenth century. The altar base from the Hvar cathedral was the first acknowledged work of Jacopo Contieri in Dalmatia. However, it has been established with the help of stylistic analysis that he is also the au