hrvatski

Analiza mjesečnih obilježja klime i potreba navodnjavanja u Lici

U radu su razmatrane mjesečne komponente klime i potreba navodnjava poljoprivrednih kultura na području Like. U tu svrhu korišteni su klimatski podaci sa meteorološke postaje Gospić. Korišteni su klimatski podaci u nizu od 1961. do 2005. godine. Od klimatskih komponenata razmatrani su sljedeći podaci: ukupne mjesečne količine oborina, srednje mjesečne temperature zraka, srednje mjesečne relativne vlage zraka, srednja mjesečna brzina vjetra i ukupne mjesečne insolacije. Na temelju klimatskih komponenata izračunata je referentna evapotranspiracija (metodom Penman-Montheitha). Oborine su promatrane u višegodišnjem prosjeku i u pojavi od 25 % slučajeva (sušnije godine), koje su prikazane kroz efektivne oborine (metodom United States Bureau Reclamation-USBR). Od poljoprivrednih kultura za potrebu navodnjavanja razmatrane su bile sljedeće kulture: krumpir, kupus, grah, salata, cikla i šljiva. Bilanca vode za ilovasto tlo za svaku kulturu izračunata je prema metodi Palmera (korigiranoj i kalibriranoj prema Vidačeku, 1981) za dvije različite dubine (do 0, 1 m i od 0.1-0, 6 m). Vodne značajke tla su sljedeće: PKv=201 mm i Tv=87 mm (do dubine 0, 6 m). Rezultati istraživanja pokazuju da je kod svih kultura utvrđen manjak vode u tlu. Manjak vode u višegodišnjem prosjeku oborina kod krumpira je bio 30, 1 mm, kod kupusa 34, 3 mm, kod graha 30, 1 mm, kod salate 47, 9 mm, kod cikle 27, 0 mm i kod šljive 8, 8 mm. U pojavi oborina u 25 % slučajeva izračunati manjkovi vode bili su kod krumpira 74, 6 mm, kod kupusa 88, 2 mm, kod graha 79, 1 mm, kod salate 112, 3 mm, kod cikle 71, 5 mm i kod šljive 42, 9 mm. Visina prinosa uzgajanih kultura krumpira, kupusa i graha na OPG u dvije različite hidrološke godine (2003. 2005.) prikazana je brojčano. Prinosi svih kultura u povoljnijoj hidrološkoj 2005. godini bili su očekivano viši, u odnosu na sušniju 2003. godinu. Razlika u visini prinosa kretala se od 68, 9 % kod graha do 74, 4 % kod krumpira. Moguće povećanje prinosa istraživanih kultura primjenom navodnjavanja u sušnoj 2003. godini bi bilo od 98, 1% kod kupusa do 129, 5% kod graha. Povećanje prinosa bilo bi moguće postići i u povoljnijoj hidrološkoj 2005. godini, s tim da bi ono bilo manje i kretalo bi se u rasponu od 18, 6% kod kupusa do 42, 2% kod graha. Na temelju analize višegodišnjeg niza klimatskih komponenata, izračunate potrebe vode za uzgoj važnijih kultura, te izmjerenih prinosa u dvije hidrološki različite godine (2003. i 2005.) može se zaključiti da bi za sigurnije i veće prinose bilo potrebno osigurati manjak vode sustavom navodnjavanja.

Klima, navodnjavanje, Gospić, Lika

nije evidentirano