hrvatski

Računovodstvo javnog sektora u funkciji efikasnog upravljanja javnim novcem u uvjetima krize

U javnom sektoru prisutne su brojne reforme koje imaju za cilj povećati ekonomičnost, učinkovitost i djelotvornost u pružanju usluga javnog sektora. Danas javnost očekuje da se povećava odgovornost u raspolaganju javnim novcem i da se javni menadžment učini odgovornijim u svojem radu i otvorenijim u odnosu prema javnosti. S obzirom na sveprisutnu globalizaciju, harmonizaciju i integracijske procese sve zemlje se susreću s zahtjevima poboljšanja upravljačkog procesa menadžmenta javnog sektora. Za dugoročnu održivost svojih aktivnosti i programa državne jedinice moraju smanjivati troškove uz istovremeno poboljšanje kvalitete pruženih usluga. Situacije krize na financijskim tržištima opterećuju proračunski proces na više načina. Smanjenje prihoda proračuna uslijed stagnacije ili pada stope rasta gospodarstva i dohodaka stanovništva iz kojih se generira većina javnih prihoda uz prijetnju opće nelikvidnosti i značajnog smanjenja novčane mase u ponudi otežava upravljanje likvidnošću proračuna i optimalno izvršavanje proračunskih rashoda. Izvršavanje proračuna putem sustava riznice koje ima za cilj osigurati optimalno upravljanje gotovinom i kontrolu državne potrošnje može umanjiti, ali ne i potpuno otkloniti utjecaj krize na javnu potrošnju. Transparentnost proračunske potrošnje podrazumijeva dostupnost podataka o javnim financijama zainteresiranoj javnosti. Transparentnost se temelji na kvalitetnim financijsko računovodstvenim okvirima praćenja proračunske potrošnje. To podrazumijeva ne samo korektno izvještavanje o razini javne potrošnje već i o učinkovitosti te potrošnje. Niz je poticaja unapređenju mjerenja uspješnosti državnih jedinica. Za razliku od privatnog sektora, čija se uspješnost mjeri stupnjem ostvarenog profita, uspješnost pojedinih državnih jedinica i javnog sektora u cjelini mjeri se stupnjem zadovoljenja općih i zajedničkih potreba pojedinaca i šire zajednice. U vrednovanju državnih programa i aktivnosti mora se uzeti u obzir činjenica da je njihova djelatnosti usmjerena pružanju usluga koje imaju obilježje javnog dobra i da se svim građanima određene usluge pružaju besplatno (bez protučinidbe). Druga je činjenica da se mnogi troškovi vezano na isporuku javnih usluga ne mogu pouzdano izračunati i da nedostaju kriteriji za procjenu nekih aktivnosti čak i kada su troškovi poznati. Programi i projekti koji se provode četo su stvar političkih odluka i troškovi su sekundarni i nisu toliko važni. Sve navedeno postavlja specifične zahtjeve na mjerenje efikasnosti upravljanja javnim novcem. Ocjenu uspješnosti treba mjeriti prema segmentima i rezultatima koje postižu pojedine državne jedinice. Treba mjeriti određeni program i njegovo ostvarenje prema izvršenju cilja zbog kojega se program provodi. U radu se ističe značaj računovodstvenih informacija u funkciji efikasnijeg upravljanja javnim novcem koje se posebno aktualizira u uvjetima krize. Ističe se značaj rizničnog poslovanja i obilježja računovodstvenog sustava koji podržava riznično poslovanje i s druge strane osigurava transparentnost izvještavanja i niz informacija za mjerenje uspješnosti.

javni sektor; upravljanje javnim novcem; financijsko izvještavanje

nije evidentirano