hrvatski

O interpunkciji – i načelno i konkretno (Hrvatska interpunkcija, s osvrtom na srpska i crnogorska iskustva)

U tekstu se uvodno razmatraju načela na kojima se može zasnivati interpunkcijska norma (strukturno, logičko semantičko i ritmo melodijsko), a potom se posebna pozornost posvećuje logičko semantičkoj interpunkciji, koja je od Pravopisa hrvatskosrpskoga/srpskohrvatskoga književnoga jezika iz 1960. godine prisutna i u hrvatskoj, i u srpskoj, a potom – posljedično – i u crnogorskoj pravopisnoj normi. U središtu su zanimanja poteškoće u vezi s opisom/propisom logičko semantičke interpunkcijske norme, koje su se mogle pretpostaviti već i na temelju načina na koji je predstavljen, i imenovan, taj interpunkcijski tip u pravopisnoj knjizi iz 1960. godine – govori se naime o tzv. slobodnoj interpunkciji. S obzirom na to da pisanje/nepisanje pojedinih znakova ovisi o smislu (kontekstualno uključene) rečenice, točnije: iskaza, zaključuje se da bi – kad je o logičko semantičkoj interpunkciji riječ – o interpunkcijskim znakovima trebalo promišljati prije kao o tekstnim negoli kao o rečeničnim znakovima.

interpunkcija; hrvatski standardni jezik

nije evidentirano