Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Riječanin Josip Zanchi o Rabljaninu Marku Antunu de Dominisu (CROSBI ID 162736)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Martinović, Ivica Riječanin Josip Zanchi o Rabljaninu Marku Antunu de Dominisu // Filozofska istraživanja, 29 (2009), 689-707

Podaci o odgovornosti

Martinović, Ivica

hrvatski

Riječanin Josip Zanchi o Rabljaninu Marku Antunu de Dominisu

Tijekom svoje kratke filozofske profesure na Bečkom sveučilištu (1746-1749) i u plemićkom zavodu Collegium Theresianum (1749-1752), ali i potom dok je bio profesorom teologije u Beču, isusovac Josip Zanchi, riječki plemić, četiri je puta tiskao svoj udžbenik Physica particularis, koji je sadržavao raspravu iz meteorologije. U svim je tim izdanjima (1748, 1750, 1753, 1754) izlaganje o uzroku dúge započeo povijesnom bilješkom, u kojoj je sažeto prikazao de Dominisov, Descartesov i Newtonov doprinos objašnjenju dúge. Potraga za Zanchijevim izvorom u optičkim i prirodnofilozofskim djelima objavljenim nakon Newtonova djela Opticks (1704) otkrila je tri newtonovca koji su također spomenuli de Dominisa: Henryja Pembertona, Voltairea i Antonija Genovesija. Njima treba pridodati i četvrtoga: Pietera van Musschenbroeka, koji je de Dominisovu ulogu u povijesti istraživanja dúge opisao pod Genovesijevim utjecajem, ali tek u posmrtno objavljenom djelu Introductio ad philosophiam naturalem (1762). Pri sastavljaju svoje povijesne bilješke o istraživanju dúge Josip Zanchi slijedio je Newtona ili nekog newtonovca. Tvrdio je više od Newtona jer je za njega de Dominis »prvi od svih otkrio pravi uzrok dúge«, pri čem je oprezno dometnuo videtur, a objektivnije je od Newtona i nekih newtonovaca opisao Descartesov doprinos. Kad je pak studentima objašnjavao dúgu, slijedio je posljednju riječ znanosti – Newtona. Uporabom Zanchijeva udžbenika Physica particularis s de Dominisovim optičkim i meteorološkim prinosom mogli su se susresti profesori i studenti filozofije i u Hrvatskoj. Taj su udžbenik posjedovale knjižnice na dvama isusovačkim filozofskim učilištima: u Zagrebačkom kolegiju najkasnije od 1758., a u Požeškom kolegiju najkasnije od 1769. godine. While teaching philosophy at the University of Vienna (1746-1749) and the elite school Collegium Theresianum (1749-1752), but also theology in the same city, Josip Zanchi, Jesuit of noble birth from Rijeka, had published four editions of his manual Physica particularis, containing also a most comprehensive meteorological treatise. In each of the four Vienna editions (1748, 1750, 1753, 1754) his elaboration on the cause of rainbow opens a historical paragraph comprising a short survey of de Dominis’, Descartes’ and Newton’s contributions to the explanation of rainbow. Search for Zanchi’s source in the works dealing with natural philosophy published after Newton’s Opticks (1704) has brought to light three Newtonians who also mentioned de Dominis: Henry Pemberton, Voltaire and Antonio Genovesi. The name of Pieter van Musschenbroek should be added to this list. He described de Dominis’ role in the history of the explanation of rainbow under the influence of Genovesi, published posthumously in his work Introductio ad philosophiam naturalem (1762). While composing his historical paragraph on the explanation of rainbow, Josip Zanchi followed in the footsteps of Newton or a Newtonian. He exceeded Newton by stating that de Dominis was »the first to have discovered the true cause of rainbow, « carefully employing videtur in support of his argument, his description of Descartes’ contribution being more objective than that of Newton or some Newtonians. However, in his academic lectures on rainbow, he followed the latest scientific discoveries – Newton. Through Zanchi’s manual Physica particularis, Croatian professors and students of philosophy could also have become familiar with de Dominis’ optical and meteorological contribution. This manual was available in the libraries of two Jesuit philosophical schools: Zagreb College or Collegium Zagrabiense, not later than 1758, and in Požega College or Collegium Poseganum, from 1769 at the latest.

duga; pokus sa staklenom kuglom; Marko Antun de Dominis; Isaac Newton; Henry Pemberton; Voltaire; Antonio Genovesi; Ruđer Bošković; Josip Zanchi; Pieter van Muschenbroek

nije evidentirano

engleski

Josip Zanchi of Rijeka on Marko Antun de Dominis of Rab

nije evidentirano

rainbow; experiment with glass globe; Marko Antun de Dominis; Isaac Newton; Henry Pemberton; Voltaire; Antonio Genovesi; Ruđer Bošković; Josip Zanchi; Pieter van Muschenbroek

nije evidentirano

Podaci o izdanju

29

2009.

689-707

objavljeno

0351-4706

Povezanost rada

Fizika, Filozofija

Indeksiranost