engleski

John Dewey and Necessity of Critical Thinking in Education

John Dewey o odnosu mišljenja i odgoja promišlja u svom najglasovitijem djelu Democracy and Education: An Introduction to the Philosophy of Education. Ipak, poveznicu suvremenih teorija o kritičkom mišljenju s Deweyevim učenjem, kako to primjećuje Mathew Limpaman (Lipman, 2003, na str. 34), nalazimo u djelu iz 1903. naslovljenom How we think. Dewey u navedenom djelu uvodi razlikovanje između običnog i tzv. reflektivnog mišljenja. Dewey tvrdi kako se pojam mišljenja koristi široko, u najširem mogućem smislu, tvrdeći: »Sve što dolazi u um, što 'ide kroz našu glavu' naziva se misao. Misliti o stvarima znači samo biti svjestan (stvari) na bilo koji način. Drugo, pojam mišljenja se ograničava samo na ono što je izravno prisutno, mi mislimo samo o stvarima koje izravno vidimo, čujemo, mirišemo ili kušamo. Zatim, treće, mišljenje koje je dodatno ograničeno na vjerovanja koje se osniva na nekoj vrsti svjedočanstava ili dokaza. U nekim slučajevima takvo vjerovanje je prihvaćeno s malo ili skoro nikakvim dokazom koje argumentirano podupire (to mišljenje). U drugim slučajevima, osnova ili dokaz za vjerovanje se namjerno traži i adekvatno ispituje. Ovaj proces naziva se reflektirajuće mišljenje, i samo je uistinu edukativno za vrijednosti, a sačinjava, u skladu s tim, glavni predmet ovog dijela«. (Dewey, 1903, str. 1-2). Raspravljajući o reflektirajućem mišljenju u How we think Dewey raspravlja o onom što bi danas nazvali kritičko mišljenje. Osvrnut ću se kratko na Dewey-ovu nauk o ulozi mišljenja u odgojno obrazovnom procesu iz razloga što je i tu riječ o potrebi kritičkog mišljenja, iako sam Dewey to izričito ne navodi. U poglavlju »Thinking in education.« Dewey tvrdi: »Nitko teoretski ne dvoji, kako je važno u školi njegovati dobre navike mišljenja«. Ipak, tvrdi Dewey, iako se u teoriji problem mišljenja u odgojno obrazovnom procesu uočava, u praksi je drugačije. Ipak, čak se ni teoretski ne prepoznaje važnost ovog problema: »…, teorija ne opaža u dovoljnoj mjeri da je sve što škola mora ili bi morala uraditi za učenike, ukoliko je riječ o njihovom umu (ako po strani ostavimo posebne razvijene sposobnosti mišića) jest razvijati njihovu sposobnost mišljenja«. (Dewey, 1926. str. 226). Dakle, jedan od osnovnih ciljeva škole je razviti sposobnost mišljenja. Nastavlja Dewey: »Mišljenje koje ne povećava efikasnost rada te koje nam ne pomaže da spoznamo više o sebi i svijetu oko sebe ima veze (s mišljenjem) samo kao misao«. (Dewey, 1926. str. 227). Isprazno mišljenje, koje nije povezano s ničim, samo je za sebe, nema veliku ulogu u obrazovanju, zapravo je ne bi smjelo imati. Neophodno je da mišljenje bude sastavni dio nastavnog procesa: »Jedini neposredni put trajnom poboljšanju nastavnih metoda i učenja sastoji se u fokusiranju na uvjete koji zahtijevaju, unaprjeđuju i ispituju mišljenje.« (Dewey, 1926. str. 227).

Dewey; critical thinking; reflective thinking

nije evidentirano