hrvatski

Globalizacija i cjeloživotno učenje – hrvatsko iskustvo

Neosporna je činjenica da u uvjetima globalizacije znanje predstavlja jedan od ključnih resursa ekonomskog rasta i razvoja. Važnost znanja prepoznala je i Europska unija koja je na zasjedanju Europskog vijeća održano u Lisabonu u ožujku 2000. godine kroz tzv. Lisabonsku agendu označila prekretnicu za daljnje određivanje politike i djelovanja Europske Unije, a zaključci doneseni potvrđuju da je Europa neosporivo ušla u ‘vrijeme znanja’, sa svim posljedicama koje će ta činjenica imati na kulturni, ekonomski i društveni život. S obzirom da je Hrvatska zemlja kandidatkinja za ulazak u EU, tranzicija prema društvu i gospodarstvu utemeljenom na znanju predstavlja hrvatski imperativ za zajedničku europsku budućnost. U tom kontekstu, cjeloživotno obrazovanje predstavlja jedan od važnih aspekata te tranzicije. Ono podrazumijeva stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija od predškole do razdoblja nakon umirovljenja, odnosno promicanje razvoja znanja i sposobnosti koje će omogućiti građanima prilagodbu “društvu znanja” i aktivnom sudjelovanju u svim sferama društvenog i gospodarskog života te na taj način utjecanje na vlastitu budućnost. Cjeloživotno obrazovanje uključuje sve oblike obrazovanja: formalno obrazovanje (npr. tečaj na fakultetu), neformalno obrazovanje (npr. usavršavanje vještina potrebnih na radnom mjestu), i informalno obrazovanje, međugeneracijsko učenje (razmjena znanja u obitelji, među prijateljima). Magistarski rad teorijski je i praktično obradio problematiku cjeloživotnog obrazovanja i to ne samo kao jednog vida obrazovanja i osposobljavanja, već kao i vodećeg načela u cjelokupnom sustavu obrazovanja Republike Hrvatkse. Posebna pozornost posvetila se europskoj politici usmjerenoj na obrazovanje odraslih koja za Hrvatsku predstavlja platformu reformiranja obrazovnog sustava. Pristupnik je analizirao stanje u Hrvatskoj te institucionalni i zakonodavni okvir koji predstavlja temelj sustava obrazovanja za odrasle, te je ponudio neke preporuke za unaprjeđenje cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj kao nacionalnog odgovora na globalne i europske izazove

globalizacija; cjeloživotno učenje; politika cjeloživotnog obrazovanja

nije evidentirano