hrvatski

Ekološka poljoprivreda i klimatske promjene

Kroz ovaj završni rad raspravljat će se o ekološkoj poljoprivredi i zaštiti okoliša, potencijalima ekološke poljoprivrede u izbjegavanju emisije staklenićkih plinova, klimatske promjene na Zemlji i posljedice koje nastaju (ozonske rupe i povećana koncentacija ozona u troposferi, kisele kiše, efekt staklenika, globalno zatopljenje), temeljni razlozi orijentacije na ekološku poljoprivredu, te problemi koje otvara konvencionalna poljoprivreda. Poljoprivreda u najvećoj mjeri doprinosi emisiji metana (CH4), didušikovog oksida (N2O) i ugljičnog – dioksida (CO2). Na globalnoj razini, poljoprivredno iskorištavanje zemljišta u 90-ima bilo je odgovorno za oko 15 % emisije stakleničkih plinova. Od ukupne emisije ugljičnog- dioksida, jedna trećina dolazi od promjena u upotrebi zemljišta (krćenja šuma, promjene u načinu uzgoja i intenziviranja poljoprivredne proizvodnje). Oko dvije trećine emisije metana i didušikovog oksida potječe od poljoprivrede. U isto vrijeme poljoprivreda pruža mogućnosti za signifikatno smanjenje stakleničkih plinova. Jedna je smanjenje emisije te svođenje na minimum proizvodnju atmosferskog CO2, CH4 i N2O. Poljoprivreda dijeli ovu strategiju sa industrijom i drugim sektorima. Druga je mogućnost u sistematskom spremanju ugljičnog-dioksida u tla i biljnu biomasu. Ovo je jedinstveno za sve tipove upotrebe zemljišta.

ekološka poljoprivreda; obrada tla; biomasa kao zamjena za fosilna goriva

nije evidentirano