hrvatski

Gornjomiocenski sedimenti Dilj gore

Gornjomiocenski sedimenti prekrivaju najveći dio površine Dilj gore i u dosadašnjim su istraživanjima pripisivani panonu (Croatica slojevi, Banatica slojevi ) i pontu (Abihi slojevi, Romboidea slojevi). U okviru izrade Osnovne geološke karte Republike Hrvatske 1:50.000, u do sada istraženom središnjem i zapadnom dijelu planine unutar gornjomiocenskih naslaga izdvojene su četiri neformalne litostratigrafske jedinice ranga formacije: Croatica, Pavlovci, Andraševec i Nova Gradiška. Jedinica Croatica pretežno je sastavljena od tanko uslojenih glinovitih vapnenaca i kalcitom bogatih lapora taloženih u plitkom jezerskom okolišu smanjenog saliniteta. Rijetki proslojci vapnenačkog pijeska rezultat su povremenog donosa klastičnog detritusa s obalnog zaleđa ili otoka. Jedinica stratigrafski pripada donjem panonu, a debljina joj ne prelazi 25 m. Granica prema podinskim jedinicama Glogovica i Kasonja je oštra i u pravilu konformna, a rijeđe diskonformna s kraćom emerzijom. Gornja granica je konformna s postupnim prijelazom u jedinicu Pavlovci. Jedinica Pavlovci u nižem dijelu sastoji se od izmjene kalcitom bogatih lapora i glinovitih vapnenaca, u središnjem dijelu od lapora, a u višem dijelu od siltoznih i glinom bogatih lapora. Postanak jedinice vezan je uz dublje i distalnije dijelove brakičnog jezera, a karakterizira ga izostanak značajnijeg terigenog utjecaja. Stratigrafski obuhvaća gornji panon, donji pont, a mjestimice i najniži dio gornjeg ponta. Debljina joj se kreće između 100 i 150 m. Granica s podinskom jedinicom Croatica je konformna i postupna, a s krovinskom jedinicom Andraševec konformna i oštra. Mjestimice je utvrđen i diskonformni odnos s krovinskom jedinicom Nova Gradiška. Jedinica Andraševec sastoji se od izmjene slojeva pijeska, lapora i silta. Taloženje naslaga jedinice Andraševec odvijalo na prijelazu iz plićeg u dublji brakični jezerski okoliš (prodelta), a povezano je s progradacijom klastičnih sustava iz smjera sjevera. Jedinica stratigrafski obuhvaća niži dio gornjeg ponta, a debljina joj se kreće između 5 i 15 m. Granica s podinskom jedinicom Pavlovci je konformna i oštra, a s krovinskom jedinicom Nova Gradiška konformna i postupna. Jedinica Nova Gradiška najvećim dijelom sastoji se od dobro sortiranih pijesaka, a manjim dijelom od šljunkovitih pijesaka, siltita i pješčenjaka. Postanak jedinice vezan je uz plitki brakični jezerski okoliš koji je bio pod stalnim i snažnim utjecajem progradirajućih klastičnih sustava sa sjevera (čelo delte). Stratigrafski pripada gornjem pontu, a debljina joj doseže 150 m. Granica prema podinskoj jedinici Andraševec je konformna i postupna, a prema jedinici Pavlovci diskonformna. Krovinu jedinice čine pliocenski sedimenti jedinice Cernik. Vertikalni raspored opisanih litostratigrafskih jedinica ukazuje na transgresivno-regresivni sedimentacijski slijed tijekom gornjeg miocena na području Dilj gore.

Dilj gora; gornji miocen; litostratigrafija; Geološka karta Republike Hrvatske

nije evidentirano