hrvatski

Dioba posjeda i plemićki rod: primjeri iz Slavonije

Izuzetno važnu ulogu u životu plemstva imali su posjedi koje je držalo. Oni su bili materijalna osnovica njegova opstanka i moći, a s njima je usko bio povezan i plemićki status pojedinca i obitelji/roda. Stoga su od izuzetnog značenja bili i načini na koji su se posjedi stjecali i nasljeđivali, načini na koje se njima upravljalo. Ovaj se rad bavi jednim od pitanja vezanih uz posjedovne odnose, to jest, pitanjem podjele posjeda među članovima plemićkih rodova i obitelji. Razmatraju se pravne norme koje se odnose na diobu posjeda, te iznose pojedini konkretni primjeri podjela posjeda među članovima obitelji/rodova s područja savsko-dravskog međurječja. Pokazuje se da je, iako je do dioba ponekad dolazilo i između oca i sinova, daleko češća bila dioba posjeda tek iza očeve smrti te da su još češće od braće, posjede dijelili bratići. U radu se upozorava i na promjene do kojih dolazi u načinima na koje su se posjedi dijelili tijekom vremena, to jest na činjenicu da su u ranijem razdoblju posjedi, ukoliko ih je bilo više, dijeljeni na način da bi jedan posjed dobila jedna grana, a drugi druga, dok je od sredine 14. st. dalje svakoj grani obitelji/roda u svakom od posjeda pripao dio. Prilog se bavi i mogućim razlozima tih promjena, kao i njihovom povezanošću s promjenama u strukturi rodova.

plemićki rodovi; plemićki posjedi; posjedovni odnosi; srednji vijek; Slavonija

nije evidentirano