hrvatski

Fitoakumulacija metala iz tla onečišćenog ugljikovodicima u kontroliranim uvjetima

Trogodišnja istraživanja fitoakumulacije metala iz tla onečišćenog ugljikovodicima upućuju na sljedeće zaključke: 1. Količine primijenjenog solidifikata značajno su utjecale na reakciju uzgojnih supstrata. Najveće vrijednosti reakcije supstrata utvrđene su u varijanti II. (čisti solidifikat) a najmanje na varijanti I. („čisto tlo“). Temeljem utvrđenih vrijednosti reakcije na varijanti gdje je primijenjen čisti solidifikat, nameće se zaključak da je ta reakcija previsoka za uzgoj poljoprivrednih kultura. Solidifikat primijenjen u određenom omjeru s tlom daje mnogo povoljnije uvjete za rast poljoprivrednih kultura. 2. Najmanja gustoća sklopa i najmanji prinosi kod svih analiziranih kultura utvrđeni su na varijanti II. (čisti solidifikat). Gustoća sklopa i prinos pojedinih kultura povećavao se sa smanjenjem udjela solidifikata, različit za različite kulture. 3. Povećanje razine solidifikata u uzgojnom supstratu utjecalo je na povećanje razine organske tvari ali i na povećanje C/N odnosa. 4. Onečišćenost tla ugljikovodicima bila je u skladu s primijenjenim razinama solidifikata. Istraživanja su potvrdila da se istraživani usjevi bez većih ograničenja u sklopu i prinosu uzgajaju na tlu u kojemu je utvrđeno manje od 5 grama ugljikovodika na kilogram tla. 5. Samo na varijanti gdje je primijenjen čisti solidifikat determinirani su PAH-ovi. Istraživanjem se došlo do zaključka da je broj benzenovih prstenova odlučujući pokazatelj za brzinu razgradnje PAH-ova. S manje benzenovih prstenova brža je razgradnja, a vrijedi i obratno. Smanjenje PAH-ova tijekom posljednje godine istraživanja u odnosu na prvu godinu ukazuje na njihovu veliku volatilnu komponentu. 6. Ratarske kulture na varijanti gdje je primijenjen čisti solidifikat usvojile su izrazito visoke količine olova i bakra. Povrtni usjevi usvojili su relativno više žive na kontrolnoj varijanti u odnosu na ratarske kulture. No, u svim slučajevima riječ je o zanemarivim koncentracijama žive. U zrnu ozime i jare pšenice te u plodu rajčice utvrđeno je najviše nikla i kroma na kontrolnoj varijanti. U svim dijelovima istraživanih kultura utvrđen je povećan sadržaj kadmija i molibdena na svim varijantama osim varijante s čistim solidifikatom. Bez obzira na količinu kobalta, arsena, barija i vanadija u tlu sve istraživane kulture apsorbirale su ih relativno malo. Ponekad je utvrđeno više pojedinog teškog metala u biljnoj masi, a ponekad više u zrnu/plodu uzgajane kulture. No, općenito se može reći da je ipak mnogo više istraživanih teških metala utvrđeno u nadzemnoj biljnoj masi u odnosu na zrno ili plod. To ukazuje na relativno slabu mobilnost teških metala u biljci. Kadmij i molibden pokazali su se kao metali koji su najpristupačniji (imali su najveći bioakumulacijski faktor) uzgajanim kulturama. 7. Vjerojatnost akumulacije teških metala za pšenicu i ječam je: Co<As<Ba<V<Cr<Ni<Hg<Zn<Pb<Cu<Cd<Mo. Za istraživane povrtne kulture vjerojatnost akumulacije je: Co<As<Cr<V<Ba<Pb<Cu<Ni<Hg<Zn<Cd<Mo. 8. Budući je u skoro svim uzorcima zrna ratarskih kultura odnosno plodu ili biljnoj masi povrtnih kultura utvrđen povećan sadržaj (iznad maksimalno dozvoljenih) nekih teških metala (osobito kadmija i olova) navedeno ukazuje na veliku opasnost uzgoja poljoprivrednih kultura na onečišćenom tlu teškim metalima. 9. U cilju detaljnije analize odnosa i ponašanja solidifikata naftnog podrijetla u sustavu tlo-biljka slična istraživanja bi trebalo provesti u poljskim uvjetima.

tlo; biljka; solidifikat; teški metali

nije evidentirano