hrvatski

Utjecaj svjetla na prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u park-šumi Maksimir u Zagrebu

U park-šumi Maksimir, u mješovitoj sastojini hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli- Quercetum roboris /Anić 1959/ Rauš 1969), analiziran je utjecaj svjetla na brojnost i kvalitetu mladog hrastovog naraštaja. Pokusna ploha obuhvatila je dvije pomladne jezgre u razvojnom stadiju mladika i površinu između jezgri u fazi ponika te mlađeg i starijeg pomlatka. Analiza podataka pokazala je da se prirodno pomlađivanje na malim površinama u park-šumi Maksimir odvija uspješno. Broj biljaka po jedinici površine je zadovoljavajući i iznosi 8, 3 kom/m2. Prema vrsti smjese to je mješovita sastojina hrasta lužnjaka i običnoga graba sa manjim udjelom divlje trešnje (Prunus avium L.), klena (Acer campestre L.), lipe (Tilia sp.) i mliječa (A. platanoides L.). Prednost mješovitih sastojina ogleda se u biološkoj i ekološkoj ravnoteži, a to su glavni ciljevi gospodarenja u park-šumi Maksimir. No, kvaliteta mladog naraštaja hrasta lužnjaka je upitna. Posljedica visoke gustoće biljaka na pomladnoj površini je visok prosječni koeficijent vitkosti mladog hrastovog naraštaja. Veliki udio deformiranih debala, loše razvijenih krošnji i prevelika zastupljenost korovske vegetacije posljedica su nenjegovanja pomlatka. Utvrđene su prosječne godišnje relativne vrijednosti difuznog i direktnog svjetla u pojedinim razvojnim stadijima hrasta lužnjaka. Ovisnost broja biljaka u različitim razvojnim stadijima o svjetlosnim uvjetima pojedinog mikrostaništa potvrđena je χ2 testom. Dobivena je jaka pozitivna linearna korelacija između prosječnog visinskog prirasta hrasta lužnjaka i vrijednosti direktnog svjetla (r=0, 5809).

pomladna jezgra; razvojni stadiji; direktno i difuzno svjetlo; kvaliteta mladog naraštaja hrasta lužnjaka

nije evidentirano