hrvatski

Zbilja o hrvatskom kralju Dmitru Zvonimiru u poeziji Vladimira Nazora,

Vladimir Nazor je 1903. godine u Zadru, temeljem povijesnih vrela i predaja, napisao pjesme o hrvatskim kraljevima i dopunjavao ih do 1930. godine. U ovom radu govori se o kralju Dmitru Zvonimiru. Nakon smrti kralja Petra Kešimira IV. Velikog, Hrvatska se našla u kaotičnom stanju. Nezadovoljnici su 1074. godine za kralja izabrali Slavca, kojega je normanski zapovjednik zarobio u studenom 1075. godine. Hrvatska je tada ostala bez kralja. Polovicom 1075. godine gotovo jednodušno za kralja Dalmacije i Hrvatske izabran je Dmitar Zvonimir. Oženio se 1065. godine Jelenom, kćerkom mađarskoga kralja Bele I. Za vrijeme Zvonimirova kraljevanja hrvatski narod živio je u blagostanju te je u narodu ostalo sjećanje na „dobroga kralja“. Bio je vjerni saveznik pape Grgura VII. Sin Radovan umro je za kraljeva života. Ljetopis popa Dukljanina (12. st.), te mađarsko-poljska kronika iz 13. ili 14. st., kao i kronika hrvatskoga franjevca Ivana Tomašića iz 16. stoljeća govore da su kralja 1089. godine ubili njegovi suradnici koje je sazvao na Sabor, na lokalitetu Pet crkava u Kosovu polju kod Knina, da im pročita pismo pape koji je od njega tražio da uputi vojsku da oslobodi Kristov grob. Ferdo Šišić je 1886. godine zapisao predaju o silovitom umorstvu kralja. U tradiciji Hrvata je Zvonimirova kletva kojom je, umirući, prokleo Hrvate da nad njima tisuću godina vlada tuđi jezik. Zbilja o hrvatskom kralju Dmitru Zvonimiru u poeziji Vladimira Nazora u potpunom je suglasju s povijesnim vrelima.

hrvatski kralj Dmitar Zvonimir; Hrvati; silovito umorstvo; Zvonimirova kletva.

nije evidentirano