hrvatski

Utjecaj sorte i roka uzgoja na sadržaj makroelemenata i prinos vršnog cvata brokule

Početkom devedesetih godina 20. stoljeća na europskom je tržištu bilo 140 kultivara brokule (Brassica oleracea var. italica), i to pretežno hibridnih. Upravo zbog prisutnosti velikog broja kultivara brokule na tržištu, provedeno je istraživanje s ciljem odabira najpogodnijih za uzgoj u području sjeverozapadne Hrvatske. U ovom je istraživanju, osim komponenti prinosa, određivan i sadržaj makroelemenata vršnog cvata brokule koji značajno utječe na hranidbenu i zdravstvenu vrijednost brokule. Istraživanje je provedeno u dva roka uzgoja (proljetno-ljetni i ljetno-jesenski) tijekom 2008. godine, na obiteljskom gospodarstvu na lokaciji Savica (grad Zagreb). U oba roka uzgoja, poljski pokusi su postavljeni po metodi slučajnog bloknog rasporeda u četiri ponavljanja. U proljetno-ljetnom roku testirano je 13, a u ljetno-jesenskom 12 hibridnih kultivara brokule. Tijekom višekratnih berbi analizirane su komponente prinosa, a laboratorijskim analizama utvrđen je sadržaj makroelemenata vršnog cvata brokule. U ovom diplomskom radu, testirane su razlike između kultivara brokule u masi i prinosu tržnog vršnog cvata te količini važnijih minerala (dušik, fosfor, kalij i kalcij). Testirani kultivari brokule ostvarili su veći prinos i sadržaj makroelemenata (osim kalcija) u ljetno-jesenskom roku uzgoja. Najveći prinos vršnog cvata ostvario je kultivar Parthenon (14, 8 t/ha). Najveće vrijednosti makroelemenata ostvarene su kod sljedećih kultivara: dušik - Captain (690 mg N/100 g svježe tvari), fosfor i kalij - Chevalier (240 P/100 g svježe tvari i 393 K/100 g svježe tvari mg), kalcij - Belstar (70 mg Ca/100 g svježe tvari).

Brassica oleracea var. italica; fosfor; kalcij; kalij; vršni cvat

nije evidentirano