hrvatski

Povezanost profesionalnog stresa i edukacijskih rehabilitatora i provođenja specifičnog programa podučavanja u radu s djecom s poremećajem iz autističnog spektra

Iako se posljednjih dekada u svijetu posvećuje veća pozornost mentalnom zdravlju profesionalnim pomagačima kod nas je ovaj aspekt skrbi još uvijek zanemaren. Imajući na umu da se rad s osobama s većim teškoćama u razvoju odvija uglavnom u institucijama, neprirodnim, rigidnim i izoliranim sredinama te da su ishodi tog rada relativno slabo uočljivi a sam rad nedovoljno društveno gratificiran, skrb za profesionalno zadovoljstvo pomagača, njihovo mentalno zdravlje, u takvim institucijama trebala bi uključivati i prevenciju profesionalnog sagorijevanja. Brojna istraživanja tog fenomena potvrđuju pretpostavku o značajnom utjecaju organizacijskih čimbenika na nastanak profesionalnog stresa. U ovom radu prikazan je dio rezultata istraživanja koje je provedeno na uzorku od 12 edukacijskih rehabilitatora u Centru za autizam, Zagreb. Cilj cjelokupnog istraživanja bio je usporedba procjene vlastitog doživljaja stresa i sindroma profesionalnog sagorijevanja edukacijskih rehabilitatora u relaciji s korištenjem specifičnih edukacijsko-rehabilitacijskih programa za djecu s autizmom. Rehabilitatori su prošli dodatnu edukaciju o sustavnoj primjeni programa s vizualno okolinskom organizacijom podrške za podučavanje djece s autizmom (TEACCH), te su uz sustavnu superviziju stručnjaka s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta taj program provodili tijekom jedne nastavne godine. Za utvrđivanje razlika između uzoraka na svim skupovima varijabli primijenjena je metoda robusne diskriminacijske analize (Nikolić, 1991.). Analiza kvalitativnih i kvantitativnih promjena jednog uzorka ispitanika opisanih jednim skupom varijabli u dvije vremenske točke učinjena je primjenom programa PROM (Nikolić, 1997.). Rezultati dobiveni na pojedinim varijablama primijenjenog instrumenta u procjeni reakcije na profesionalni stres pokazali su statistički značajne promjene na kvalitativnoj i kvantitativnoj razini. Na osnovu takvih rezultata možemo reći da je primjena specifično strukturiranog programa u podučavanju učenika s autizmom imala statistički značajan utjecaj na promjenu u procjeni reakcije na profesionalni stres edukatora iz uzorka i to u smislu njihovog većeg zadovoljstva na poslu obzirom na višu razinu profesionalnog postignuća .

burnout sindrom; edukacijski rehabilitatori; djeca s poremećajem iz autističnog spektra.

nije evidentirano