hrvatski

Srednjovjekovna umjetnost u franjevačkim samostanima koji su pripali Provinciji Sv. Ćirila i Metoda

Franjevaca donose duh kasnog srednjeg vijeka na prostore kontinentalne Hrvatske. Ta regija gotovo se podudara s prostorom današnje provincije Sv. Ćirila i Metoda. Osnivanjem velikog broja samostana, uključujući i one na rubnim dijelovima, na granicama prema drugim kulturno-umjetničkim krugovima (na primjer u Srijemu), mrežom svojih samostana Franjevci prekrivaju cijeli prostor. Dolaze nakon cistercita, ne dobivaju posjede, nego se uzdržavaju od milostinje, a njihova funkcija propovijedanja čini ih pokretljivijima i otvorenijima pa stoga dopiru dalje i dublje. Gustoća franjevačkih samostana, vezanih ponajprije uz burgove, a ne uz gradove (kao što je to u Dalmaciji), gotovo da zamjenjuje nedostatak pravih centara. Samostani postaju ideja grada u malome. Kao glavni širitelji gotike, franjevci su odredili opću izgradnju sakralne arhitekture XIV. i XV. stoljeća. Već otprije usvojen, oblik redovničke crkve postaje tradicionalnim građevinskim tipom za kontinentalni dio Hrvatske. Taj je jednostavni oblik jednobrodne longitudinalne crkve s poligonalnim svetištem naprosto u prostoru kontinetalne Hrvatske odredio pojam crkve, te se zadržava sve do u XVII, a sporadično se javlja i u XIX. stoljeću. Arhitektonski vokabular ovisi o ekonomskoj podlozi i političkoj snazi donatora - visokog plemstva, ali i njihovom poznavanju suvremenih umjetničkih zbivanja. Tako kao bljeskovi nastaju svod u Remetincu, Voćinu, Iloku koje magnati naručuju od radionica iz srednjoeuropskih umjetničkih centara. Na ovim spomenicima, kao i na crkvama XIII. stoljeća Sv. Dimitrija u Požegi i Sv. Marije u Baču postignute su najviše točke stilskih i estetskih dometa gotike u regiji. Kao najznačajnije djelo može se označiti sarkofag Anža - Ivana Frankopana hrvatsko-dalmatinskog bana naručenog u Veneciji od majstora koji je poznavao Ghibertijevu plastiku. Ta djela donijela su dah visoke umjetnosti vremena u ustaljene franjevačke sadržaje.

Hrvatska; srednji vijek; umjetnost; arhitektura; skulptura; Franjevci

ISBN 953-6776-11-1 Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 12. siječnja - 23. travnja 2000.