hrvatski

Iluzija linearnosti u zadacima višestrukog izbora

Ovaj se rad odnosi na neke aspekte iluzije linearnosti, sklonosti mišljenju da su određene veličine linearno ili proporcionalno povezane čak i u situacijama u kojima to nije opravdano. U radu je ispitano utječu li prisutnost ponuđenog linearnog rješenja i faktor promjene veličine geometrijskih likova na točnost rješavanja nelinearnih zadataka. Također, ispitan je i odnos sigurnosti u rješenje i točnosti rješenja za različite tipove zadataka i različite eksperimentalne skupine. U istraživanju su sudjelovali učenici trećih razreda iz dvije opće gimnazije. Rješavali su po pet zadataka zadanih riječima koje je opravdano riješiti primjenom linearnog modela (tzv. linearni zadaci), u svakom od kojeg je bilo ponuđeno po pet rješenja. Također su rješavali po pet nelinearnih zadataka zadanih riječima, od kojih je svaki također sadržavao po pet ponuđenih rješenja. Pri tome su se nelinearni zadaci različitih skupina razlikovali po tome je li se među ponuđenim rješenjima nalazilo i linearno rješenje te po veličini faktora promjene veličine geometrijskih likova (2, 3, 4 ili 200, 300, 400). Sudionici su vrlo uspješno riješili linearne zadatke, a mnogo lošije nelinearne zadatke. Sudionici koji nisu imali ponuđeno linearno rješenje točno su riješili značajno više nelinearnih zadataka od ostalih sudionika. Također, sudionici čiji su zadaci sadržavali manje faktore promjene veličine geometrijskih likova bili su uspješniji od ostalih sudionika. Interakcija navedenih faktora bila je statistički značajna. Sudionici svih eksperimentalnih skupina bili su podjednako sigurni u svoja točna rješenja nelinearnih zadataka. Sudionici koji nisu imali ponuđeno linearno rješenje bili su značajno manje sigurni u svoje netočno riješene nelinearne zadatke od ostalih sudionika, a najmanje su bili sigurni sudionici čiji su zadaci istovremeno sadržavali manje faktore promjene veličine geometrijskih likova.

iluzija linearnosti; proporcionalnost; poučavanje matematike

nije evidentirano