hrvatski

Novi pristup izdvajanja salmonela iz uzoraka krmnih sirovina i krmnih smjesa

Prisutnost salmonela u krmnim sirovinama i gotovim krmnim smjesama nije rijetka pojava. Stoga bakteriološka pretraga na salmonele predstavlja najvažniju točku u kontroli epizootiološkog lanca u širenju salmoneloze među životinjama. Izdvajanje salmonela iz namirnica koje su izazvale epidemiju ili iz patološkog materijala pri sumnji na salmonelozu mikrobiologu uglavnom nije problem. Teškoće se pojavljuju kada ih treba pronaći u krmnim sirovinama u kojima je nizak inicijalni broj virulentnih stanica (10-100 bakterijskih stanica u 25 grama) ili je vitalnost salmonela smanjena. Riblje brašno, mesno-koštano brašno te sačme i pogače uljarica su najčešći nositelji salmonela. Ta krmiva se proizvode i prodaju u velikim količinama, pa pretraga na prisutnost salmonela u krmivima mora započeti već tijekom proizvodnje i uskladištenja, a uzorak za pretragu mora biti reprezentativan. Mikrobiološka pretraga sastoji se od nekoliko faza: predobogaćivanje je prvi dio postupka izolacije, slijedi obogaćivanje na selektivnim podlogama, zatim se materijal presađuje na čvrstu diferencijalnu hranjivu podlogu da bi se konačna identifikacija postavila aglutinacijom na predmetnici specifičnim antiserumima, odnosno biokemijskim nizom. Mi smo u istraživanjima usporedili nekoliko postupaka izdvajanja salmonela u odnosu prema ISO 6579 standardu kao standardnoj metodi u našem laboratoriju. Polučeni rezultati idu u prilog upotrebi faze predobogaćivanja te paralelnoj selektivnoj kultivaciji pri 37 ^oC i 42 ^oC. Mali inicijalni broj virulentnih stanica teško je dokazati ako je ukupni broj saprofitskih bakterija visok (iznad 100.000 cfu/g).

Salmonellae; izdvajanje; krmiva

nije evidentirano